Samo iz zdravstvenog sustava iz Hrvatske je u proteklih deset godina otišlo oko 7500 medicinskih sestara, što je zapravo svaka četvrta medicinska sestra/ tehničar iz sustava koji ih broji oko 28.000.
Prema navodima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara (HSSMS), Hrvatskoj je i prije epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara, a prema službenoj statistici, u inozemstvo je samo od 2013. do 2018. godine izravno iz sustava otišlo 3180 medicinskih sestara i tehničara, najčešće u Njemačku, piše Večernji list. No, kako navode, i puno prije uočen je odlazak iz Hrvatske medicinskog osoblja, pa se tako od 2009. do 2013. iselilo, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 4279 medicinskih sestara (HZZ, 2013.).
Navedeni podaci odnose se samo na one medicinske djelatnike koji su bili zaposleni u hrvatskom zdravstvenom sustavu, a broj onih koji su otišli izravno nakon završetka školovanja uopće se ne zna.
Dakle, samo iz zdravstvenog sustava iz Hrvatske je u proteklih deset godina otišlo oko 7500 medicinskih sestara, što je zapravo svaka četvrta medicinska sestra/ tehničar iz sustava koji ih broji oko 28.000.
Kao razlog nezadovoljstva, koje je jedan od glavnih motiva odlaska, medicinske sestre izražavaju teške uvjete rada zbog nedovoljnog broja zaposlenih i nezapošljavanje novih sestara, nemogućnost napretka u struci prema razini obrazovanja i radnom iskustvu, brojne odrađene, ali neplaćene prekovremene sate, zamor i iscrpljenost… Dosad je šest istraživanja potvrdilo te motive za iseljavanje medicinskih djelatnika.
Osim medicinskih sestara, i drugo zdravstveno osoblje proteklih godina u znatnoj mjeri napušta Hrvatsku. Otišlo je, tako, i više od tisuću tehničara iz područja fizioterapije, dentalne medicine i dr., kao i primalja, dok istodobno i sve druge komore izvještavaju o povećanom broju izdanih potvrda o stečenim pravima potrebnim za rad u inozemstvu (HKM, HKP, HKDM, 2109.).
Rezultati istraživanja Jurić i Koturić-Čabraja (2020.) pokazali su da je povećan i broj prekvalifikacija u zanimanjima zdravstvene njege. Anketa je provedena na pet zagrebačkih učilišta koja organiziraju i provode programe za obrazovanje osoba starijih od 18 godina na 105 ispitanika. Sva učilišta pokazuju da se broj polaznika od 2013. povećao za 50 posto. Najveći udio čine njegovatelji, gerontodomaćice i dadilje čiji je glavni cilj prekvalifikacije odlazak na rad u inozemstvo.
Prema podacima Atlasa hrvatskog liječništva (2020.), iselilo je više od tisuću liječnika specijalista, a još ih je 940 u odlasku – zatražili su ispisnicu.
Hrvatski zdravstveni sustav će pak do 2025. umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti još 2700 liječnika, prema procjenama Hrvatske liječničke komore. Kada uzmemo u obzir da su u Hrvatskoj 2020. ukupno 14.094 liječnika, te brojke tek u kontekstu postaju alarmantne. Naročito je zanimljivo da je prosjek godina iseljenih liječnika 36, a da je prosjek godina svih liječnika u sustavu blizu 50. Zabrinjavajuće je da se ne iseljavaju samo mladi liječnici jer se iz Atlasa liječništva vidi da je prosjek godina liječnika u odlasku, njih 940 – 48 godina.
Kada uzmemo u obzir koliko se liječnika iselilo ili se priprema za to ove godine (14%) te da će u idućih pet godina u mirovinu otići 2255 liječnika što je 15% od ukupno danas zaposlenih u zdravstvu, dolazimo do zaključka da ćemo za pet godina izgubiti više od jedne trećine svih liječnika u Hrvatskoj.
Cijeli članak pročitajte na portalu Večernji list.
Autor: CroExpress Datum objave: 24.03.2021.
