Autor: Mariana Campera/HRT.hr

Što to imaju zajedničko Liberija, Čile, Malta, Argentina, Litva, Kosovo i Hrvatska? Predsjednicu države. Prisegom Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatska se uvrstila među 19 zemalja kojima su žene na čelu.
Nešto više od 10% čelnih položaja na svijetu je u čvrstim ženskim rukama. Predsjednice mojih obiju domovina – Hrvatske i Argentine, imaju različite ovlasti, različit karakter, ali i drugačije izazove.
Pogled iz Buenos Airesa
Prisegu i prve predsjedničke dane Kolinde Grabar-Kitarović pratim iz Buenos Airesa. Lokalni mediji gotovo su neprimjetno izvještavali o izboru predsjednice u Hrvatskoj. Za njih je to mala i daleka zemlja. I ja sam, priznajem, uzbuđena zbog ponovnog susreta s obitelji i prijateljima, bila smetnula s uma dan inauguracije.
Mnogi su se probudili u šest ujutro kako bi uživo pratili događaj, koji je čak emitirala lokalna radijska emisija Hrvatska u mom srcu. Na moje veliko iznenađenje, nedjeljna misa na dan prisege u Hrvatskom vjerskom središtu Sveti Nikola Tavelić u Buenos Airesu bila je posvećena uspjehu i zdravlju prve hrvatske predsjednice. Nakon mise uslijedilo je druženje uz domjenak koji je organizirao Međudruštveni odbor hrvatskih udruga i ustanova u Argentini.
Riječi za dijasporu
Nitko u zajednici nije skrivao oduševljenje činjenicom da se predsjednica izravno obratila i njima. ‘I vi ste Hrvatska i nikada neću dopustiti da bilo tko zanemari vašu ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države’ – riječi koje su slijedile mnogi članovi hrvatske zajednice u Buenos Airesu shvatili su kao početak novog doba. Kako kažu, čvrsti i domoljubni govor nove predsjednice ulio im je nadu, jer je hrvatsko iseljeništvo konačno percipirano u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom životu Domovine.
Većina je pustila duboke korijene u Argentini, gdje su osnovali obitelji i razvijaju se profesionalno, ali i dalje žive s čežnjom za Hrvatskom. Mnogi mladi koji su druga, treća ili četvrta generacija Hrvata u Argentini gledaju na zemlju svojih predaka kao na ‘obećanu zemlju’. Iako su svjesni da je mnogi mladi napuštaju u potrazi za boljim životom, neki su odlučni u namjeri da okušaju sreću baš u Hrvatskoj.
Vrijeme za promjene
Prije nekoliko dana upoznala sam gospodina koji nije skrivao strah što mu je sin odlučio sagraditi svoju budućnost u Hrvatskoj. Ali to nije samo roditeljski strah kakav svaki otac gaji prema svojoj djeci, nego strah koji je nastao, kako on kaže, na temelju kontinuiranog negativnog odnosa službene politike prema iseljeništvu.
Prve konkretne promjene događaju se već nekoliko godina otkad je aktualna vlast osnovala Državni ured za Hrvate izvan RH. A riječi predsjednice Grabar-Kitarović bude nova očekivanja u srcima hrvatske dijaspore u Argentini.
Članak je u cijelosti preuzen s portala HRT-a.

Datum objave: 24.02.2015.