Autor: dr. Ivo Belan / Narodni zdravstveni list

Religija i medicina povezane su na način koji nije moguće sasvim objasniti. Tu povezanost liječnici vide s vremena na vrijeme. Nije u pitanju samo organizirana religija koja nekim pacijentima daje snagu. Svatko ima duhovnost koja životu daje smisao. 
Veza između duha i tijela postoji oduvijek, ali kao liječenje postala je znanost. Sve donedavno liječnici Zapada distancirali su se od duhovnosti i vjere. Sada zahtjevi pacijenata, zajedno sa znanstvenim studijama koje dovode vjeru u vezu s dobrim zdravljem, polako preobraćaju skeptičnu medicinsku zajednicu. Znanstveni časopisi i mnoge nove knjige počinju razmatrati tu temu. Sve veći broj liječnika prisustvuje skupovima na kojima se raspravlja o vjeri i ozdravljenju. 
U crkvu umjesto u bolnicu 
Val nedavnih ispitivanja miče zid između crkve i laboratorija. Naprimjer, istraživanja pokazuju da ljudi koji odlaze na mise više od jednom tjedno, žive u prosjeku sedam godina duže od onih koji uopće ne idu u crkvu. Ispitivanja obavljena na medicinskom fakultetu američkog Duke sveučilišta našla su da oni ljudi koji tjedno odlaze u crkvu imaju manju vjerojatnost da će biti hospitalizirani (iz bilo kojeg razloga), nego oni koji odlaze u crkvu rjeđe. Ako i budu hospitalizirani, borave u bolnici kraće vrijeme. Psihijatar Martin Jones sa Howard sveučilišta, koji proučava vezu između vjere i ozdravljenja, kaže:
‘Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog učinka duhovnosti na zdravlje nije toliko važno. Isto tako, mi ne razumijemo mehanizam djelovanja mnogih lijekova. Ali znamo, promatrajući uzrok i učinak, da oni djeluju. Slično tome, možemo vidjeti učinke osobne duhovne svijesti na konačni rezultat pa, prema tome, zašto je ne koristiti? To je poput placebo učinka. Zašto on ima učinka? Vjerovanje. To je vrlo važna snaga.’ 
Međutim, razumljivo, čak i oni doktori koji uključe duhovnost u svoju liječničku torbu, dopuštaju upotrebu vjere samo kao dodatak medicinskoj skrbi i samo ako je pacijent otvoren za razgovor o svom vjerovanju. Usprkos još uvijek prisutnim debatama o primjeni meditacija i duboko misaonih molitvi u svrhu smirenja misli, postoje u stručnoj literaturi dokazi da stres oštećuje imunološki (obrambeni) sustav u organizmu. Stotine istraživačkih studija dokazuju vezu između vjere, pobožnosti i zdravlja. Navest ćemo samo neke od rezultata do kojih se došlo u tim istraživanjima. 
Starije osobe koje su sebe smatrale religioznima imale su manje zdravstvenih problema i tjelesno su bolje funkcionirale nego nereligiozne osobe. Ispitanici koji su redovno molili imali su 70% manju vjerojatnost da će oboljeti, a oni koji su odlazili u crkvu, znatno rjeđe su imali povišen krvni tlak i rjeđe su obolijevali od depresije i tjeskobe. Brojne studije pokazale su da ponavljanje molitve i meditiranje mogu smanjiti psihološki stres, povišen krvni tlak, usporiti ritam srčanih otkucaja i disanja, kao i povisiti imunološke, obrambene snage organizma. 
Slobodan um i otvoreno srce 
Kad se organizmu događa fizičko urušenje, tada je duhovni rast iznimno velik. Vjera dovodi čovjeka u uravnoteženo stanje, kad on više ne osjeća bolest kao teret. Kulturna i duhovna pitanja, kao i pitanja smrti, izašla su na vidjelo kao značajne teme u medicinskoj skrbi. 
Medicinski fakulteti reagirali su na takve zahtjeve društva. Danas već nekih pedesetak medicinskih fakulteta, od 125 u SAD-u, ima u svojim nastavnim planovima predmete koji su posvećeni takvim pitanjima. Studente se podučava kako komunicirati s bolesnicima, kako brinuti o njima s dušom. Proces izlječenja može biti u obliku prihvaćanja svoje situacije, postupanja sa sobom i drugima na drugi način i zadržavanja osjećaja mira za vrijeme suočenja s patnjom i boli. Vjera je dopuna medicinskom liječenju. Bolest ima fizički temelj, međutim, postoji hijerarhija: fizička razina, emotivna razina, intelektualna razina i duhovna razina. U medicinskoj praksi poželjan je pomak od liječenja samo bolesti prema liječenju čitave osobe. Sigurno, kad je u pitanju bolest, znanost je postigla nevjerojatne uspjehe. U prošlom stoljeću povećana je očekivana dužina života za gotovo dvije trećine, uglavnom zahvaljujući znanosti. Prof. Christine Puchalski, internistica na George Washington sveučilištu, kaže: 
‘Nije uvijek i sve samo u znanosti. Postoji veza povjerenja, koja se može i ne mora pojaviti ako se fokusirate samo na nečiji fizički aspekt. A to ne uzima puno vremena; dovoljno je ući u ambulantu otvorena srca.’
Članak je u cijelosti preuzet iz Narodnog zdravstvenog lista kojeg izdaje Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Datum objave: 20.01.2015.