CroExpress
Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, povodom odluke Ustavnog suda o primjeni Zakona o udomiteljstvu, objavila je na svom portalu da je Ustavni sud ‘kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a’ prekoračio svoje ovlasti i donio odluku za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj.
Veliki dio hrvatske javnosti ne prati postupak usvajanja zakona u Hrvatskom saboru, a sigurno je tek manji broj uočio da je HDZ odbacio amandman HNS-a, svog koalicijskog partnera kojim se u Zakon o udomiteljstvu trebalo unijeti pravo usvajanja i udomiteljstva istospolnim parovima.
Povodom odluke Ustavnog suda o Zakonu o udomiteljstvu, HNS ponavlja svoja stajališta te pozdravlja donesenu odluku Ustavnog suda kao odluku koja ‘otvara put europskoj, tolerantnoj i otvorenoj Hrvatskoj’ te drži da ta odluka suda potvrđuje opravdanosti njihovu prijedlogu za ocjenom ustavnosti Zakona o udomiteljstvu u kojem su upozorili na dio koji ne omogućuje udomljavanje djece istospolnim parovima.
‘Nitko ne smije biti diskriminiran po bilo kojoj osnovi – seksualnoj orijentaciji, spolu, vjeri ili nacionalnosti. Dajemo punu podršku odluci Ustavnog suda, jer time stvaramo tolerantno i otvoreno društvo u kakvom svi želimo i zaslužujemo živjeti’, poručili su iz HNS-a.
Zakon o udomiteljstvu usvojen je većinom glasova. Odbijen je zahtjev 33 saborska zastupnika SDP-a te 2 prijedloga među kojima je bio prijedlog HNS-a. Odbijeni su prijedlozi IDS-a, GLAS-a, udruge Zagreb Pride i Dugine obitelji te istospolnih partnera Šegote i Kožića.
Od 13 ustavnih sudaca petero njih: Branko Brkić, Goran Selanec, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić I Miroslav Šumanović imali su izdvojena mišljenja.
Ustavni sud niti je ukinuo Zakon o udomiteljstvu niti može suspednirati ovlasti Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog tijela, a ne može provoditi ni htijenja ni želje velikih stranaka.
Možda bi se moglo reći da je više podložen formalnom i neformalnom lobiranju interesnih skupina. Na to ukazuje odabrano vrijeme za postavljanje pitanja udomiteljstva istospolnih parova baš sada kad se HDZ nalazi u unutarstranačkim izborima i kad se SDP i društvo, poneseni izbornom pobjedom Milanovića, užurbano rade za pobjedu na parlamentarnim izborima.
Radi toga su vrlo glasni zastupnici SDP-a Peđa Grbin, koji drži da je Ustavni sud naredio svim upravnim i sudskim tijelima na koji način treba dotični zakon provoditi u praksi te Sabina Glasnovac koja u odluci Ustavnog suda vidi ozbiljnu poruku Vladi da se ne igra s ljudskim pravima.
HDZ ostaje kod svojih svjetonazorskih vrijednosti:
Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a je izjavio:
‘Pročitao sam kakvu je odluku donio sud. Ono što je za HDZ-u bitno je da smo jasno iskazali i reflektirali naš svjetonazor. Rekli smo da omogućavamo udomljavanje heteroseksualnim osobama i nismo prihvatili amandman našeg koalicijskog partnera HNS-a, kojim bi se omogućilo udomljavanje istospolnim partnerima.
Vesna Bedeković ministrica za socijalnu politiku iznosi stajalište Vlade: Ustavni sud svojom odlukom nije ukinuo Zakon već je zaključio da su sudovi, odnosno druga nadležna tijela, dužna primjenjivati zakone.
Ostaje na Centru za socijalnu skrb obveza postupati prema odredbama postojećeg Zakona o udomiteljstvu vodeći se prije svega interesom djece bez roditelja. Kad su već ostala bez svojih bioloških roditelja, treba im omogućiti na odrastanje u obitelji u kojoj će imati, uz ostale uvjete, oca i majku.
Treba imati na umu i činjenicu da je u školama sve više nasilja među učenicima.
Djeca koja bi dolazila u školu iz istospolnih parova, bila bi obilježena i bila laka meta nasilnika. Država ima dosta policajaca za zaštitu gay parade ali nema ih dosta na zaštitu djece koja bi, ni kriva ni dužna, trpjela nasilje i zbog toga što netko želi neka svoja prava na štetu djece bez roditelja.
I na kraju, trebalo bi konačno prestati svako razlikovanje nazivati diskriminacijom i uskraćivanjem nečijeg prava.
Diskriminacija je kad se jednake tretira različito, ali i kad se različite tretira jednako. Ni Ustavni sud to pri donošenju odluke npr. o pristojbi za državljanstvo nije imao na umu.
Na pritisak nekih udruga, Ustavni sud je donio odluku da za državljanstvo trebaju plaćati isti iznos pripadnici hrvatskog naroda i podnositelji zahtjeva koji nisu pripadnici hrvatskog naroda.
Pristojba za pripadnike hrvatskog naroda bila je 70 kuna, a za pripadnike drugih naroda 1500 kuna.
MUP je temeljem te odluke Ustavnog suda, odredio da i Hrvati za državljanstvo trebaju izdvojiti 1500 kuna iako je svima moglo biti jasno da je rješavanje zahtjeva pripadnika hrvatskog naroda jednostavnije i da oduzima manje vremena nego rješavanje zahtjeva drugih koji donose dokumente na drugim jezicima i za koje treba poduzeti dodatne provjere dokumenata.
Diskriminirani su pripadnici hrvatskog naroda zbog odluke Ustavnog suda i MUP-a. Posljedično, još ima dosta pripadnika hrvatskog naroda koji su ostali bez hrvatskog državljanstva jer obitelji s više članova nisu imali novac za državljanstvo (npr. u Vojvodini, Crnog Gori (u Baru).
U ime nediskriminacije MUP je godinama odbijao amandmane na Zakon o strancima kojim se predlagalo da pripadnici hrvatskog naroda nisu stranci u Hrvatskoj u smislu odredbi Zakona o strancima. Tim prijedlogom se pripadnicima hrvatskog naroda nisu davale nikakve povlastice nego se samo vodilo računa da velika većina njih već poznaje hrvatski jezik, ima srodnike u Hrvatskoj, lakše se integrira te stoga njihova integracija košta državu manje od integracije stranca koji nema nikakve veze s Hrvatskom.
Konačno je navedeni amandman Odbora za Hrvate izvan RH, na Zakon o strancima, bio usvojen prošle godine ali, izgleda, MUP još nije napisao provedbena pravila.
Može se očekivati da će SDP nastojati nametnuti žestoku raspravu o svom prijedlogu Zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće. Nametanjem te rasprave, nada se izazvati unutar HDZ-a sukobe poput onih o tzv. Istambulskoj konvenciji.
Datum objave: 09.02.2020.
