Autor: HINA/ CroExpress
Europska unija ulazi u 2019. godinu s brojnim problemima, ali i s ambicijama da na neformalnom summitu u svibnju u rumunjskom gradu Sibiuu usuglasi strategiju djelovanja u idućih pet godina.
Neformalni summit EU-a održat će se na Dan Europe, 9. svibnja 2019., šest tjedana nakon Brexita i dva tjedna prije izbora za Europski parlament, što je prema predsjedniku Europske komisije Jeanu-Claude Junckeru ‘ključni trenutak za čelnike EU-a da osiguraju novo povjerenje u budućnost Unije s 27 članica’.
Na summitu u Sibiuu očekuje se uobličavanje zaključaka rasprave o budućnosti Europe, koja je započela odmah nakon referenduma o Brexitu u lipnju 2016. Od tada su organiziraju brojni dijalozi s građanima o budućnosti EU-a, a u Europskom parlamentu na svakoj plenarnoj sjednici netko od čelnika država članica razgovora o toj temi s europskim zastupnicima.
Komisija očekuje da se čelnici 27 zemalja članica izjasne koji od pet mogućih scenarija o budućnosti EU-a do 2025. godine žele. Opcije su objavljene u ‘Bijeloj knjizi o budućnosti Europe’ – održavanje statusa quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.
Novi ciklus
Iduće godine u Europskoj uniji započinje novi institucionalni ciklus – bira se novi saziv Europskog parlamenta, novi sastav Europske komisije, novi čelnik Europskog vijeća.
Građani 27 zemalja članica EU-a izići će na izbore od 23. do 26. svibnja kako bi izabrali novi saziv Europskog parlamenta. Zbog odlaska Velike Britanije bira se nešto manji broj zastupnika, 795 umjesto 751.
Pola britanskih mjesta u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta podijeljeno je jednom dijelu ostalih članica pa je će tako i Hrvatska imati jednog zastupnika više, 12 umjesto sadašnjih 11.
Izlaznost birača na europske izbore je u stalnom opadanju, na posljednjim izborima 2014. godine odaziv je bio rekordno nizak, 43 posto, a strahuje se da bi sada mogao biti srušen.
Nakon izbora, na redovitom summitu u lipnju, čelnici zemalja članica trebali bi predložiti novog predsjednika Europske komisije i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Iako i ovaj put glavne političke stranke izlaze s vodećim kandidatima za predsjednika Komisije, nema jamstva da će netko od njih biti imenovan predsjednikom.
Koncept glavnog ili vodećeg kandidata, poznat pod njemačkim nazivom ‘spitzenkandidat’, prvi je put korišten 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat EPP-a koji je osvojio najviše glasova. Prema tome modelu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u EP-u.
Međutim, to je i dalje prilično sporno jer se mnogi ne slažu s tumačenjem da jedan od vodećih kandidata automatski mora biti izabran. Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a koje okuplja šefove država ili vlada, ne želi se odreći svoje nadležnosti da autonomno predlaže svoga kandidata i izvan kruga onih koji su se natjecali kao ‘spitzenkandidati’.
EPP na izbore ide sa svojim spitzenkandidatom Manfred Weberom, bavarskim demokršćaninom, a europski socijalisti s Fransom Timmermansom, nizozemskim socijaldemokratom.
Nakon što se konstituira novi Europski parlament u lipnju ili srpnju, predloženi predsjednik EK kreće u konzultacije sa zemljama članicama o sastavu Komisije. Svaka članica daje po jednog povjerenika. Svi povjerenici moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a nakon toga Europski parlament na plenarnoj sjednici potvrđuje novu Komisiju, koja bi trebala preuzeti dužnost 1. studenoga 2019. godine.
Do 1. prosinca, kada istječe zadnji mandat predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku i trebat će izabrati novog čelnika najvišeg političkog tijela Europske unije. Predsjednik Europskog vijeća bira se na mandat od dvije i pol godine s mogućnošću jednog reizbora. Do sada je to uvijek bio slučaj i prvi predsjednik Herman Van Rompuy i Donald Tusk izabrani su dva puta.
Brexit i dalje s neizvjesnim ishodom
Europska unija bi iduće godine trebala imati članicu manje, iako se tu ne mogu isključiti iznenađenja. Stvari s izlaskom Velike Britanije još nisu gotove. Moguća su tri scenarija – uredan Brexit prema dogovorenom sporazumu o razdruživanju, Brexit bez sporazuma ili čak ostanak u EU-u.
Bruxelles i London uspjeli su teškom mukom dogovoriti sporazum o razdruživanju, ali njegova ratifikacija u britanskom parlamentu krajnje je neizvjesna.
Datum objave: 28.12.2018.
