Autor: Tportal/ CroExpress
Kvaliteta zraka u gradskim središtima u Bosni i Hercegovini dramatično je pogoršana s prvim danima prosinca, a Sarajevo je, prema nekim parametrima, proteklog vikenda dospjelo na vrh popisa gradova s najvećim onečišćenjem na svijetu, piše Tportal.

Prema podacima dostupnim s mjerne postaje što ju je u središtu Sarajeva postavilo veleposlanstvo SAD u BiH, indeks kvalitete zraka u tom gradu u nedjelju je bio veći od 300, što predstavlja stanje uzbune, odnosno najveće moguće opasnosti po zdravlje stanovništva.

U ponedjeljak je taj indeks bio na brojci 261, što je oznaka za stanje zraka koje je ‘vrlo nezdravo’.

Mjerna postaja u veleposlanstvu SAD u Sarajevu kvalitetu zraka mjeri po standardima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Upravo je ta agencija na svojoj internetskoj stranici u nedjelju i ponedjeljak objavila kako je, prema njihovim mjerenjima, Sarajevo trenutačno grad s najvećom zagađenošću zraka na svijetu.

Indeks oznake od 300 do 500, zone u kojoj je u nedjelju bilo i Sarajevo, predstavlja opasnost po sve kategorije stanovništva.

Tek u ponedjeljak reagirali su iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdivši ono što je svima danima vidljivo, odnosno visoku razinu onečišćujućih tvari u zraku u svim gradovima u kojima oni provode mjerenja.

Najviše koncentracije lebdećih čestica prašine su zabilježene u Sarajevu, gdje su dnevni prosjeci, kako je navedeno, bili 4-5 puta viši od propisanih iznosa.

Dopuštena vrijednost čestica prašine je 50 mikrograma po prostornom metru, a na mjernoj postaji kod sarajevske Vijećice bila je čak 269 mikrograma.

Ugljični monoksid je iznosio 6,5 miligrama tijekom 24 sata, a dopušteno je 5.

U Tuzli, Zenici i Kaknju razina onečišćenja lebdećim česticama prašine bila nešto niža nego u Sarajevu
, ali 3-4 puta viši od propisanih vrijednosti.

Onečišćenje u Tuzli, Zenici i Kaknju uglavnom je rezultat rada industrijskih pogona, no u Sarajevu je to problem koji je vezan prije svega za golemi promet starih i slabo održavanih vozila
, kao i za sve masovniju uporabu krutih goriva za zagrijavanje stanova i kuća.

Zbog lošeg životnog standarda tisuće kućanstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugljen loše kvalitete, koji sadrži veliku količinu sumpora.

Datum objave: 03.12.2018.