Autor: CroExpress
Sveti Ilija iz Tišbe u Gileadu (današnji Jordan) bio je najveći prorok Sjevernog kraljevstva u 9. stoljeću prije Krista.
Živio je u vrijeme kraljeva Ahaba i Ohozije. Kao putujući prorok pripada malobrojnim starozavjetnim svecima koje Rimska crkva ima u kalendaru. O njemu najviše znamo iz Prve i Druge knjige Kraljeva. Život mu je bio buran, što najbolje ilustrira, kako ćemo vidjeti, njegova borba s kraljem Ahabom i njegovom ženom Izabelom. Spomendan svetog Ilije slavi se 20. srpnja.
Izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika
Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu, oko 860. prije Krista, navijesti veliku sušu. Pred kraljem koji je poubijao sve izraelske svećenike i širio štovanje bogova, Ilija se morao skrivati, a hranu mu je u pustinju donosio gavran.
U Sarepti Sidonskoj, Iliju je hranila neka udovica kojoj je molitvom oživio mrtvog sina. Nakon tri sušne godine, vratio se Ilija Ahabu i izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika.
Na gori Karmel priredili su pred Ahabom dva junca na dva žrtvenika. Ilija je tad rekao: ‘Sad prizovite vi svoje bogove, a ja ću prizvati svojega Boga Jahvu’. Onaj koji pusti oganj na žrtvu, pravi je Bog. Iako su Baalovi svećenici vikali od jutra do podne: ‘Baale usliši nas!’, odgovora nije bilo.
Ilija im se rugao: ‘Vičite jače, možda vam bogovi spavaju‘. Pred večer, Ilija je oko svog žrtvenika iskopao jarak, sve polio s puno vode i pomolio se: ‘Jahve, pokaži danas da si ti Bog Izraelov!’ Tada je pao oganj s neba, spalio žrtvu na žrtveniku i osušio vodu u opkopu. Sav narod pao je na zemlju kličući: ‘Jahve je Bog!‘ Nakon toga, Ilija se pomolio za obilnu kišu, i zaista, pala je obilna kiša.
Kad je došlo vrijeme da Ilija pođe sa Zemlje, poveo je sa sobom učenika Elizeja. Zajedno su došli su do rijeke Jordan. Ilija je plaštem udario po vodi, ona se rastavila na jednu i drugu stranu te su prešli po suhom. Išli su dalje i odjednom su se pojavili ognjeni konji i kola, a Ilija se počeo s njima dizati prema nebu.
Ciklus priča o svetom Iliji donose ‘Knjige kraljeva’: ‘Uznesen je na nebo i opet će doći kao preteča Mesije’.
Kod Isusova preobraženja na Taboru, u opisu trojice evanđelista, nalazimo Mojsija i Iliju kao najznačajnije osobe Starog Zavjeta. Sveti Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspješne molitve: ‘Mnogo može molitva pravednika, ako je žarka’.
Proroku Iliji pripada značajno mjesto u kršćanskoj predaji i djelima Svetih Otaca. U pučkom vjerovanju Ilija zapovijeda gromovima, zato se i naziva Ilija gromovnik, a štiti od oluje, groma i vatre.
Datum objave: 20.07.2018.
