Autor: CroExpress/ Diana Šimurina-Šoufek
Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa predstavili su u utorak knjigu Aleksandre Ščukanec ‘Priče iz zaboravljenog kraja’, jezične biografije transmigranata iz Žumberka.
Knjigu su, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, predstavili profesori s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz autoricu doc. dr. sc. Aleksandru Ščukanec, recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić.
Najnovija knjiga Aleksandre Ščukanec nastala je temeljem terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. U pet poglavlja i zaključku autorica podastire sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst. Zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu, internetskim izvorima i odabranoj literaturi, jezičnobiografski iskazi sudionika istraživanja ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas otkrivajući iseljenička iskustva ispitanika.
Žumberački transmigranti suočeni su s problemima koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz RH, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti kraja.
Autorica predstavljene knjige docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se bavi se sociolingvističkim istraživanjima.
Njena prva knjiga ‘Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću’ pruža detaljni uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive, osvojila je 2012. nagradu ‘Ljudevit Jonke’ Matice hrvatske. Nagrada nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea (1907. -1979.), a dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu. Ovu jezikoslovnu monografiju objavila je Hrvatska matica iseljenika u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) iz Trajštofa.
Ščukanec je doktorirala 2011., a nagrađena knjiga nastala je kao rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.
O iseljavanju iz žumberačkog kraja i njegovim velikanima, uz ostalo, govorio je urednik knjige Damir Agičić, renomirani povjesničar i komparatist. Promociju je, kao i uvijek, znalački moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Nakladničkog odjela Matice.
Iseljavanje Žumberčana počelo je već u prvom desetljeću 20. stoljeća, kada stanovništvo odlazi u prekomorske zemlje SAD-a i Kanadu. Drugi, snažniji iseljenički val 1920-ih išao je u razne zapadnoeuropske zemlje od Atlantika do Baltika, dodao je urednik knjige Agičić. Ne zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ekonomist John Badovinac, koji je od 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih predsjednika Hrvatske bratske zajednice u Sjevernoj Americi.
Danas Žumberčani najviše odlaze u zemlje njemačkoga govornog područja – Njemačku, Austriju i Švicarsku.
Žumberak je administrativno podijeljen između Zagrebačke i Karlovačke županije, a prije 19 godina gotovo je cijela žumberačka regija, zajedno sa Samoborskim gorjem, proglašena Parkom prirode.
Žumberak se prostire u središnjoj Hrvatskoj na tromeđi između alpskoga, panonskog i mediteranskog područja. Stanovništvo čine katolici istočnoga i zapadnog obreda, odnosno rimokatolici i grkokatolici.
Iz Žumberka potječu, navodi autorica Ščukanec temeljem korištenih historiografskih izvora, mnoge istaknute osobe iz svjetovnoga i duhovnog života poput kardinala Alojzija Stepinca, Franje Kuharića, biskupa Jurja Jezerinca, biskupa Josipa Mrzljaka. U Žumberku su kao župnici djelovali novinari, pokretači i urednici Glasa Koncila Vladimir Pavlinić i Živko Kustić. Žumberčanin je, podsjetila je filologinja Anita Skelin Horvat, i veliki hrvatski jezikoslovac i onomastičar Petar Skok (1881. – 1956.), kao i povjesničar iz Reštova Žumberačkog Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), autor Poviiesti Hrvatske – prve kritičke sinteze hrvatske povijesti. Iz žumberačke obitelj Herak dolaze kemičari Janko i Marko, geolog i paleontolog akademik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski inženjer Jure. Spomenut je i Žumberčanin Nikola Badovinac iz Badovinaca koji je od 1885. do 1889. godine bio zagrebački gradonačelnik.
Podsjetimo, svoju zagrebačku premijeru knjiga je imala u siječnju ove godine u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Uz druga izdanja vezana uz žumberački kraj i u prigodi predstavljanja jubilarnoga godišnjaka Žumberački krijes, predstavljena je i ova zanimljiva knjiga mlade znanstvenice.
Na kraju predstavljanja u Matici autorica je zahvalila domaćinima, kolegama predstavljačima i svima onima koji su zaslužni za izdavanje knjige. Okupljene je potom stihovima o žumberačkoj lampi vremešna Žumberčanka Dragica podsjetila na obiteljska okupljanje uz ‘mizu’ u nekad napučenim selima, u siromašna i teška ali mnogima sretnija vremena.
Datum objave: 21.03.2018.
