Autor: Zoran Stupar
Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je davne 1899. godine kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa.
U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što predstavlja najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka prikupljenu na jednom lokalitetu. One pripadaju fosilnim ostacima više desetaka individua različitog spola i životne dobi od 2 do 40 godina.
Nađeni su brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja starijeg kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta je oko 125 000 godina.
Muzej krapinskih neandretalaca otvoren je već sedam godina, a zanimanje za njega i dalje ne jenjava. Kada smo ga posjetili ove nedjelje, posjetitelja je bilo dosta, ponajviše obitelji s djecom. I nas je oduševio. Evo zašto.
Nije riječ o klasičnom muzeju
Muzej krapinskih neandretalaca nije muzej u koji uđeš, gledaš izloške i izađeš. Muzej je pravo multimedijsko iskustvo. Čim uđete, moći ćete na kino platnu u predvorju pogledati odličan kratki film koji prikazuje život jedne zajednice neandretalaca, baziran na znanstvenim saznanjima o životu pračovjeka kakav je živio na području današnje Krapine. Tu su i interaktivni ekrani na kojima ćete moći odigrati kvizove ili se uslikati.
Na početku vas preko poda vodi vremenska linija, koja vam pokazuje razvoj znanstvenih saznanja, s naglaskom na ona o razvoju čovjeka. Druga vremenska linija pokazat će vam razvoj života na Zemlji, od najranijih oblika života, preko dinosaura do razvoja čovjeka. U tom dijelu nailazite na jako zanimljive izložke, od kojih je vjerojatno najatraktivniji odljev T-Rexa, dinosaura kojeg je popularizirao film Jurski park.
Foto: Muzej krapinskih neandretalaca
Trud oko svakog detalja
Figure krapinskih neandretalaca, središnji dio muzejskog postava, nevjerojatno su vjerne. Na trenutak će vam se učiniti da će neka od njih trepnuti. Ne bi ih se posramio niti slavni londonski muzej voštanih figura Madame Tussaud. A što je još bolje, riječ je upravo o figurama neandretalaca koje ste gledali u uvodnom filmu.
Foto: Muzej krapinskih neandretalaca
Osim toga, vrlo je zanimljivo vidjeti prikaz života u Krapini 19. stoljeća, kada je Dragutin Gorjanović Kramberger došao istraživati Hušnjakovo brdo. Kako je izgledala ljekarna, učionica i sl., autori muzeja prikazali su nam kroz sjajne makete.
U blizini ima odličnih restorana
Zagorje je svakim danom sve spremnije turistima pokazati koliko je dobra gastronomska ponuda ovog kraja. Tako se kroz godine profiliralo nekoliko restorana koji na vrhunski način nude zagorske delicije, poput štrukli, bunceka i pečenica s kiselim zeljem i drugo. Ako, primjerice, odete u Grešnu Goricu, koja je 20-ak minuta vožnje udaljena od Muzeja, ne možete pogriješiti. Osim vrhunske hrane, moći ćete podragati i pigmejske koze, vidjeti ogromnu crnu svinju kako hrče u svojoj ‘spavaćoj sobi’ te uživati u pogledu na Veliki Tabor koji se nalazi doslovno na brdu preko puta ceste.
Za kraj jedna napomena – u samom muzeju nije dopušteno fotografiranje niti snimanje. Cijeli muzej nadziru kamere, tako da se onima koji se prave neinformirani može dogoditi da ih se preko razglasa zamoli da ne slikaju.
Datum objave: 08.01.2018.
