Autor: CroExpress
Obilježavanje 215. obljetnice naseljavanja Hrvata u Srednji Banat i selo Radojevo (hrv. Klarija) bit će održano u petak 30. lipnja 2017. godine. U čast ove obljetnice župnik Tibor Király blagoslovit će novopodignuti križ u dvorištu katoličke crkve.
Program počinje ispred katoličke crkve u Radojevu u 17 sati (Ul. I. L. Ribara 37) i predviđa blagoslov križa, obilazak katoličke i pravoslavne crkve u selu te prigodno predavanje o naseljavanju Hrvata u Banat i selo Radojevo, javlja Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji.
Slično predavanje održano je i 2017. godine, kada je dr. Gaja pl. Pozojević, rodom iz Radojeva, govorio o naseljavanju Hrvata u Banat i o sadašnjoj situaciji. O tome je pisala Hrvatska riječ.
Preseljeni u močvaru
Pozojević je tada iznio podatak kako se tek s formiranjem Vojne krajine u XVIII. stoljeću ustalila crta razgraničenja između Otomanskog i Habsburškog imperija. Područje između Une, Save i obje strane Kupe bilo je u vlasništvu Zagrebačke biskupije na kojoj su bili naseljeni predijalci čija su imanja potpala pod Vojnu krajinu. Civilna vlast nije priznavala vojnu, niti je ova priznavala plemićke privilegije. Tako su odlukom carskog Beča i zagrebačkih biskupa naši preci preseljeni na ovaj teritorij.
U vrijeme preseljenja okolina je bila močvarna te su Hrvati donirali reguliranje starog korita rijeke Begej i tako je močvara pretvorena u plodnu ravnicu. Hrvata je tada u Srednjem Banatu bilo oko 3.000, bili su izolirani i malo se o njima zna.
Danas ih je malo
Hrvatska zajednica u srednjem Banatu danas je praktično nevidljiva. Konkretno, u Radojevu, rodnom selu predavača, živi petnaestak Hrvata, a problemi postoje. Kao primjer, Pozojević je naveo podatak da su Hrvati napravili sebi crkvu u gotskom stilu, posvećenu sv. Urbanu, koja je danas u vrlo lošem stanju i zahtijeva adaptaciju, za što nedostaje sredstava. A želja mještana hrvatske nacionalnosti je da se ova crkva sačuva kao jedan spomenik kulture, kao trag postanka i opstanka Hrvata na ovim prostorima. To je potvrdio i župnik Tibor Király, koji, inače zadužen za četiri sela, drži službe i u radojevačkoj katoličkoj crkvi i to svega dva puta mjesečno. Urušavanje prijeti i nekolicini kuća ondašnjih hrvatskih mještana.
U srednjem Banatu danas veći dio stanovništva čine Srbi i Mađari. Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, u Srednjebanatskom okrugu živjelo je 796 pripadnika hrvatske nacionalne manjine, u Sjevernobanatskom 530, a u Južnobanatskom 1.512 Hrvata. Kada su u pitanju regije Vojvodine, u Bačkoj je tada popisano 35.437 Hrvata, u Srijemu 8.758, a u Banatu 2.838.
Datum objave: 23.06.2017.
