Autor: CroExpress
U petak, 16. prosinca u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predstavljen je zbornik u čast prof. dr.sc. Nikoli Benčiću. Profesor Benčić dopisni je član HAZU, te za sada jedini gradišćanski Hrvat koji ima tu čast.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić tom je prigodom gradišćanske Hrvate opisao kao dio hrvatskog nacionalnog korpusa, a profesora Benčića kao glavnog promotora kulture gradišćanskih Hrvata.
Prof. Benčić bio je prvi gradišćanski Hrvat koji je počeo raditi kao lektor za gradišćanskohrvatski jezik u Beču, prvi je i doktorirao na temi gradišćanskohrvatskog jezika.
Akademik Kusić naglasio je kako je profesor Benčić širio i još uvijek širi entuzijazam za održavanjem identiteta gradišćanskih Hrvata, te se bori kulturom protiv asimilacije. Laureata Benčića opisao je kao ponos Akademije koji ostvaruje misiju te časne ustanove, i kao čovjek koji pokriva skoro sve aspekte kulture gradišćanskih Hrvata.
Dr. sc. Mijo Lončarić profesora Benčića je oslovio kao ‘jedinog i dragog Nikolu’, najistaknutijeg intelektualca gradišćanskih Hrvata. Unatoč deportacijama, seljenjima, bodljikavoj žici i rodnoj Benčićevoj Mađarskoj, Benčić se nije pokolebao u stvaranju i pisanju disertacije o još jednom gradišćanskohrvatskom prosvjetitelju Mati Miloradu Meršiću. Tako je stvorio fundamentalno djelo o pismenosti gradišćanskih Hrvata, od 16. stoljeća do današnjeg dana.
Osim znanstvenim djelom, prof Benčić pisao je i pjesme i prozu, i tako i izvan akademskog kruga nastavio širenje misli i jezika. Za svoj rad odlikovan je od Austrije, ali i od samih gradišćanskih Hrvata. Bio je i duhovni otac brojnim mladim Gradišćancima, kao što su Jurica Čenar, Petar Tyran i Ana Šoretić.
Urednik knjige g. Petar Tyran smatra kako je bogatstvo narodnosti i samosvijesti u tome kako se neki narod odnosi prema svojim istaknutim ličnostima.
Bez povezanosti gradišćanski Hrvati ne bi mogli opstati, a zbornik o profesoru Benčiću dokaz je te povezanosti.
Danas su gradišćanski Hrvati jedna od najugroženijih narodnosti širom Europe, a upravo ih takva idejna povezanost drži na površini. Uz zbornik ide i DVD s ‘Rompotanjem’ Ane Šoretić, koje je svojevrsno ‘dijete’ Nikole Benčića.
Sam profesor Benčić je na predstavljanju Zbornika naglasio kako smo svi mi – gradišćanski Hrvati i Hrvati iz stare domovine, jedno – Hrvati.
Naglasio je kako nije bitna ličnost ili osoba, već rezultati njenoga djelovanja. Kultura je riječ koja drži hrvatsku riječ na životu u Austriji. Sam profesor Benčić naglasio je kako se bavio znanstvenim radom jer tu nema skrivanja istine, dapače, davno se odlučio kako će u svom budućem djelu pisati samo istinite riječi. Naglasio je kako ga je u radu uvijek pritiskala misao ‘nema vremena’, jer za temeljito profano i znanstveno djelovanje vrijeme je ključni faktor.
Gradišćanske Hrvate opisao je kao nadničare kulture, u koju spadaju i gramatika, rječnik, etnografija i još puno toga što je temelj na kojem će se graditi buduće generacije. Temelji profesora Benčića su u obitelji, u narodu, u njegovom rodnom selu u Mađarskoj gdje Benčići žive već 500 godina.
U školi nije učio hrvatskim jezikom, komunisti su nijekanjem jezika željeli uništiti seljački stalež kojem pripada njegova obitelj. Nakon što se počeo baviti istraživanjem svoje gradišćanskohrvatske kulture, Benčić se zavjetovao kako neće proći dan a da se ne bavi gradišćansko-hrvatskom kulturom.
Datum objave: 21.12.2016.
