Autor: Zoran Stupar
Hrvatska se opet bori s poplavama. Problem koji je već, nažalost, postao tradicionalan neki vide kao djelo prirode protiv kojeg čovjek može napraviti malo. No, je li to doista u cijelosti tako?
– Glavni razlog i ovih poplava su velike količine kiše. No, to je samo dio problema – pojašnjava hrvatski biolog, Goran Šafarek, autor nekoliko knjiga i filmova o hrvatskim rijekama. Kaže kako je je u mnogo navrata ponavljao u javnosti da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa protiv kojeg se ne možemo braniti, baš kao što ne možemo spriječiti da, primjerice, nastaje magla ili pada snijeg. Kritizira hrvatsku politiku regulacije rijeka i poplavnih nizina. Za njega je takva politika odgovorna za katastrofalne štete koje poplave uzrokuju.
– Nitko ne želi poplave u naseljima. Zato treba dopustiti da se rijeka razlije u prirodnim retencijama van naselja, odnosno u poplavnim šumama, livadama i močvarama. To se radi svuda u svijetu. Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su zapravo rijeke te hidrološki sustav koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale. Tu leži ključ cijelog problema. Strategija tehničke obrane od poplava, regulacija rijeka van naselja, je vrlo loša. Kažu, treba pustiti da vodeni val što prije prođe. Kud? Nizvodnim susjedima. To samo odgađa neodgodivo i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti. A kod nas se rijeke reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma. Rijeke se skraćuje, ubrzava, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se močvarna područja. Na taj se način smanjuju male, korisne poplave, a stvaraju se ovakve, katastrofalne. Još jednom ponavljam riječi poznatog američkog stručnjak za poplave: ‘Poplave su Božje djelo, ali su štete od poplava djelo čovjeka’, kaže nam Šafarek i nastavlja:
– Zastarjelo gospodarenje vodama kakvo je na snazi u Hrvatskoj ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom ‘Dajmo rijekama više prostora’. E mnogim europskim zemljama se rijeke vraćaju u prvobitno stanje. Dakle, treba pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustiti vodeni val kroz naselja. Europa danas ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se događa suprotno – rijeke se kanaliziraju – objašnjava Šafarek.
U Pleternici se izlila Orljava
No u Hrvatskoj postoje i pozitivni primjeri.
– Kopački rit je veliko poplavno područje koje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromno močvarno područje. Voda koja leži tjednima se iznimno učinkovito filtrira i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni. Naravno, ne može se poplavno područje vratiti u prvotno stanje baš svugdje, ali to je već pitanje kompromisa i prioriteta – kaže Šafarek. Nudi i rješenje:
– Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije – spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava – zaključuje naš sugovornik.
Datum objave: 14.09.2014.
