Pretpostavljam da ste barem jednom u životu pogledali film Braveheart, Hrabro srce, za koji je Mel Gibson 1995. godine zaslužio pet Oscara. Među inim za najbolji film i režiju koju je potpisivao, a uz to je utjelovio i glavni lik legendarnog junaka Williama Wallacea, škotskog ratnika koji okuplja vojsku svojih sunarodnjaka i kreće u rat protiv engleskih okupatora. Bilo je to u 13. stoljeću. Engleski kralj Edward I. okupirao je veći dio Škotske, a njegovo ugnjetavanje dovodi do smrti oca i brata glavnog junaka.

Nakon što je još kao mladić svjedočio okrutnim likvidacijama škotskih plemića, koje su engleski osvajači mnogo puta izigrali i prevarili, Wallace je čovjekom postao odrastajući kod ujaka Argylea, koji ga je naučio svemu što zna. Zbog zakona koji dozvoljava engleskim lordovima spavanje sa škotskim mladenkama prve noći njihova vjenčanja, William se sa svojom izabranicom Murron oženio u tajnosti, ali ona kasnije biva ubijena u sukobu s plemstvom.

Ogorčen svime što je cijelog života gledao te razbješnjen smrću svoje ljubavi, William okuplja vojsku najhrabrijih škotskih gorštaka te kreće u rat protiv Perfidnog Albiona. Iako od engleskih vođa podcijenjen kao pučanin koji nikakva znanja o ratnoj taktici nema, Wallace svoje vojnike uspijeva dovesti sve do tvrđave York, ali kasnije biva izdan od najbližih suboraca.

Nezaboravna je na kraju filma scena Wallaceova mučenja u Londonu. Pred gomilom koja je na trgu gledala kako mu Englezi razdiru tijelo, zadnjim atomima snage pokazuje sucima kako želi još nešto reći. I onda se iz izmučenog tijela prolomio usklik nesalomljivog duha: Sloboda!
Gotovo 20 godina poslije, bliži se kraju kampanja za škotsku neovisnost, u kojoj je film Braveheart, zacijelo, odigrao jednu od ključnih uloga.

Premda je po majci Irac podrijetlom, Gibsonovo je remek-djelo za škotsku stvar i vrlo vjerojatno istupanje iz Ujedinjenog Kraljevstva, bio znakovita prekretnica. Film je izazvao veliko zanimanje za Škotsku i njezinu povijest širom svijeta, ali i u samoj Škotskoj. Obožavatelji su počeli dolaziti na mjesta na kojima se borilo za škotsku slobodu.

Neki dan je, iznenada, u Edinburgh došao i britanski premijer David Cameron, i tom prilikom pokušao zaigrati na osjećaje, poručujući da će mu se ‘srce slomiti ako se Škoti izjasne za neovisnost’. Na novu taktiku Cameron se odlučio nakon što su ankete prvi put pokazale prednost zagovornika neovisnosti predvođenih čelnikom Nacionalne stranke Alexom Salmondom.

Do sada su iz Londona prijetili kako Škoti, ako se osamostale, neće moći koristiti funtu, i da neće biti u Europskoj uniji, iz koje, zanimljivo je, sami Englezi žele istupiti.

Sada obećavaju brojne ustupke, brda i doline. Međutim, opcija ‘Yes Scotland’ svakim je danom sve izglednija. Škotska na svakoj strani Atlantika ima po jedno nalazište nafte. Ima šuma, mnoštvo farma, škotske ovce daju najkvalitetniju merino vunu. Imaju poznate pse ovčare, a o viskiju da i ne govorimo. Škoti imaju priznata sveučilišta… I imaju Seana Conneryja. Nekad slavni James Bond najglasniji je pristaša neovisnosti. Kad bi on i Gibson pisali scenarij za referendum 18. rujna, naslov bi sigurno bio: Škoti, budite hrabra srca!

Datum objave: 12.09.2014.