Autor: Z.S./ TUZG
Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije započeo je s digitalizacijom inventara Riznice zagrebačke katedrale. Kako ističe Matija Jerković, student na poslijediplomskom studiju crkvenih kulturnih dobara pri Papinskom sveučilištu Gerogriana i stipendist Zagrebačke nadbiskupije, značajan je to korak koji bi trebao završiti izradom cjelovite fotografske i informacijske baze podataka namijenjene zaštiti, proučavanju i prezentiranju građe Riznice.
Smještena iznad sakristije katedrale, Riznica je dom neprocjenjivom crkvenom i kulturnom blagu koje svojom vrijednošću stoji uz bok najznačajnijim europskim riznicama. ‘Trenutno broji oko 2 500 predmeta, a svi oni progovaraju o značajnim trenucima iz naše povijesti ili pak predstavljaju izričaj vjere i umjetničkog genija’, naglasio je Jerković.
Ako već niste posjetili Riznicu zagrebačke katedrale, Matija Jerković izdvojio je 10 razloga zbog kojih biste to trebali učiniti:
1. Bjelokosni plenarij
Izrađen u drugoj polovici ili krajem 11. st. na četiri bjelokosne pločice u finom reljefu prikazuje osam prizora iz Isusova života te je najvjerojatnije služio kao relikvijar za česticu sv. Križa dok su mu neka starija tumačenja pripisivala funkciju korica liturgijske knjige. Ovaj, prema mnogima možda i najvrjedniji predmet Riznice svjedoči o visokoj razini opremanja srednjovjekovne Zagrebačke biskupije.
2. Ladislavov plašt
Kraljevski plašt ugarskog kralja Ladislava, osnivača zagrebačke biskupije, satkan najvjerojatnije u 11. st. u Bizantu te naknadno prekrojen u zvonoliku kazulu s apliciranim vezenim likova kralja i kraljice, darovan je početkom 14. st. blaženom Augustinu Kažotiću.
3. Gyulajeva mitra
Vjerojatno mnogo starija mitra koju je biskup Wolfgang Gyulaj 1549. dao obnoviti i uresiti biserima i zlatnim pločicama s prizorima iz Novog zavjeta.
4. Raspeće s oltara sv. Gervazija i Protazija
Krilna slika na oltaru sakristije zagrebačke katedrale dobavljena potkraj 15. st. zaslugom kanonika Mihaela Viteza prikazuje Isusovo raspeće na Golgoti. Prema starijoj tradiciji slika je pripisivana mladom Albrechtu Düreru dok novija saznanja mjesto njezinog nastanka smještaju u podalpski prostor Italije.
5. Misal Jurja od Topuskog
Dva iluminirana kodeksa prema starom zagrebačkom obredu, koje je oko 1495. naručio cistercitski opat Juraj od Topuskog, sadrže vrijedne oslike njemačkog iluminatora Hansa Almanusa i naknadne ilustracije atribuirane Juliju Kloviću.
6. Korice plenarija s prikazom Raspeća
Djelo zagrebačkog zlatara Ivana Mihalffyja (Mihalovića) iz 1606. s prikazom Raspeća i likovima ugarskih zaštitnika s evanđelistima rijetkost je zlatarstva sjeverne Hrvatske toga vremena.
7. Poprsje-relikvijar sv. Stjepana kralja
Vrhunski rad rimskog baroknog zlatarstva izrađen 1635. prema predlošcima Alessandra Algardija, Gian Lorenza Berninija i Pietra da Cortone dar je kardinala Francesca Barberinija zagrebačkoj katedrali posredstvom biskupa i književnika Ivana Tomka Mrnavića.
8. Vezeni Božji grob
Jedinstveno djelo u obliku sarkofaga izrađeno u tehnici zlatoveza 1659. prema postojećim grafičkim predlošcima u vezilačkoj radionici majstora Wolfganga Jacoba Stolla donosi prizore iz Starog i Novog zavjeta te se i danas koristi u obredima Velikog tjedna.
9. Relikvije
Brojne relikvije zagrebačke katedrale stoljećima su isticane kao njezino najvrjednije blago – među njima se ističu čestica sv. Križa, tijelo Betlehemskog djeteta te ostaci pripisani lokalnim svecima poput sv. Kvirina, sv. Kaja pape ili svetih ugarskih kraljeva Stjepana i Ladislava.
10. Cjelina drvenih historicističkih izložbenih ormara
Izrađeni krajem 19. st. za potrebe izlaganja rizničkih predmeta po narudžbi kustosa Jurja Križanića, danas i sami čine dio rizničkog blaga definirajući prostor riznice.
Datum objave: 11.09.2014.
