Autor: CroExpress
Hrvatska katolička misija u Linzu ove nedjelje slavi trostruku obljetnicu: 70 godina od početka dušebrižništva za Hrvate u Gornjoj Austriji, 50 godina od početka organizirane dušobrižničke skrbi i 40 godina od preuzimanja vođenja dušobrižništva od strane franjevaca HFP sv. Ćirila i Metoda.
Početci dušebrižništva na hrvatskom jeziku u biskupiji Linz sežu sve do Drugog svjetskog rata, a osobito poslije njegovog završetka kada je veliki broj Hrvata u pokrajini Gornjoj Austriji našao utočište u izbjegličkim logorima. Najčešće se od tih godina spominju logori Asten i Enns kod Linza. To su bili tzv. prijelazni logori što znači da je velik broj izbjeglica iz tih logora odlazio dalje – u glavnom u prekomorske zemlje.
1947. sjedište Hrvatskog caritasa u Salzburgu
Među izbjeglicama pastoralno djeluju hrvatski svećenici – i sami izbjegli pred tada uspostavljenim komunističkim režimom u domovini. Prvi važniji datum organiziranog dušebrižništva je ljeto 1947. godine. Na sastanku u Schärdingu hrvatski svećenici donose odluku da don Jure Vrdoljak, svećenik Mostarske biskupije, bude izabran za ravnatelja Hrvatskog caritasa. Na toj je sjednici donesena odluka da središnjica bude u Salzburgu. Kasnije će se ime Hrvatskog caritasa usko vezati uz vlč. Vilima Cecelju, svećenika Zagrebačke nadbiskupije i dugogodišnjeg dušebrižnika Hrvata u Salzburgu.
On je upravljanje Caritasom preuzeo od don Vrdoljaka kad je ovaj otputovao u Ameriku 1950. godine. Vlč. Vilima Cecelju su u listopadu 1945. godine uhitili Amerikanci. Nakon saslušanja u Gmundenu upućen je na izdržavanje kazne u logor Glasenbach. Na slobodu je pušten pred svetkovinu Duhova 1947. godine, a na oporavak dolazi u bolnicu časnih sestara u Krenglbach kod Welsa. Tu ga je zateklo imenovanje dušebrižnikom hrvatskih izbjeglica u logorima Gornje Austrije, zajedno s tu već djelatnim dr. fra Mirkom Čovićem, franjevcem splitske provincije Presvetog Otkupitelja. U logoru Asten fra Mirka zamjenjuje 1961. vlč. Juraj Paršić, svećenik Senjske biskupije, a pastoralnu skrb pruža hrvatskim izbjeglicama sve do konca rujna 1967. godine.
Kontakti gastarbajtera sa svećenicima stvarali im neugodnosti po povratku
S godinom 1962. počinje u Austriju dolaziti prvi val radne snage iz bivše Jugoslavije, tzv. gastarbeiteri. U Gornju Austriju najviše dolaze Hrvati iz srednje Bosne (Jajce, Bugojno, Uskoplje). Kontakt s izbjeglim svećenicima u inozemstvu znao je stvarati neugodnosti tim ljudima kad bi se vraćali u domovinu pa biskupi u Hrvatskoj nastoje što više svećenika iz domovine poslati na pastoralni rad u inozemstvo. Prvi koji je tako došao u Linz je bio vlč. Anton Mrakovčić, svećenik Krčke biskupije. On je u Linzu djelovao od 1966. do 1975. godine. Drugi dušebrižnik je P. Josip Müller, svećenik Družbe Isusove iz Zagreba. On pastoralno djeluje od 1967. do 1969. godine. Broj hrvatskih radnika se tijekom godina povećavao, a osobito poslije Domovinskog rata kada cijele obitelji svoj novi život započinju u Austriji. Nakon odlaska P. Müllera, brigu za hrvatske radnike je preuzeo p. Alfons Kupres, svećenik trećoredac iz Zagreba.
Od 1. listopada 1975. godine pastoralni rad s hrvatskim radnicima se povjerava franjevcima Provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, a prvi među njima je p. Zlatko Papac OFM.
Računa se da danas prema nekim neslužbenim procjenama u Gornjoj Austriji živi oko 20.000 Hrvata. Najbrojnije zajednice su u Linzu i Welsu. Redovito – bilo tjedno, bilo mjesečno – hrvatski svećenici djeluju i pastoralno skrbe za hrvatske katolike u deset mjesta i gradova: Altmünster, Bad Ischl, Braunau am Inn, Kremsmünster, Linz, St. Martin im Innkreis, Steyr, Vöcklabruck, Wels i Micheldorf (izvor: HKM Linz).
Sveto misno slavlje, koje će predvoditi dr. Manfred Scheuer, biskup Linza, održat će u katedrali u Linzu 05. lipnja 2016. godine u 10:00 sati.
Datum objave: 03.06.2016.
