“Vatreni” u četvrtfinalu Lige nacija nakon razočaranja na EP-u
Statistički gledano 2024. je bila jedna od lošijih godina hrvatske nogometne reprezentacije. Međutim, u protekloj godini su “Vatreni” nastupili na još jednom velikom natjecanju, EURO-u u Njemačkoj, te izborili četvrtfinale Lige nacija.
Gledajući u brojkama, hrvatska reprezentacija je u 2024. odigrala 13 utakmica ostvarivši po pet pobjeda i remija, te tri poraza uz razliku pogodaka 20-17. Gledajući samo službene utakmice odabranici izbornika Zlatka Dalića su u devet susreta upisali tek dvije pobjede, tri poraza i četiri neodlučena ishoda uz razliku pogodaka 11-14.
Vrhunac godine bilo je Europsko prvenstvo u Njemačkoj, sedmi EURO na kojem je Hrvatska nastupila od proglašenja neovisnosti. Hrvatska je u Njemačkoj imala ogromnu podršku navijača, u Berlinu, Hamburgu i Leipzigu kao da je igrala kod kuće. Nažalost, navijačku podršku nije pratilo izdanje na terenu. U prvom kolu “Vatreni” su izgubili od kasnijih europskih prvaka Španjolaca s 0-3. Iduće kolo donijelo je razočaravajućih 2-2 protiv Albanije koja je izjednačila u petoj minuti nadoknade, a nastup u skupini smo završili remijem 1-1 protiv Italije koja je izjednačila u osmoj minuti dodanog vremena.
Hrvatska je tako svoj put na EP-u zaključila već u skupini, a dva boda nisu bila dovoljna za prolaz niti kao jedna od trećeplasiranih ekipa. Nakon EURO-a uslijedila je Liga nacija, nove muke, ali i uspješan završetak. Hrvatska je osvojila drugo mjesto u skupini iza Portugala izborivši plasman u četvrtfinale u kojem će u ožujku iduće godine odmjeriti snage protiv Francuske.
Godinu su obilježili i oproštaji od reprezentativnog dresa za što su se odlučili Marcelo Brozović, Domagoj Vida i Lovre Kalinić.
U klupskom nogometu Dinamo je osvojio još jedan naslov prvaka Hrvatske, sedmi u nizu, 18. u zadnjih 19 godina i 25. od osamostaljenja. “Modri” su osvojili i Kup porazivši u finalu Rijeku u dvije utakmice (0-0, 3-1). Dinamo je uspješno prebrodio i europske kvalifikacije izborivši plasman u novo izdanje Lige prvaka koja se od ove sezone igra u promijenjenom formatu. Nažalost, ostali hrvatski klubovi ponovo su zapeli u kvalifikacijama.
Doprvak Rijeka je prvo ispala u 3. pretkolu Europske lige od švedskog Elfsborga (1-1, 0-2), a potom i u play-offu Konferencijske lige od ljubljanske Olimpije (1-1, 0-5). Hajduk je zapeo u 3. pretkolu Konferencije lige od Ružomberoka (0-0, 0-1), a Osijek u istoj rundi natjecanja od Zire (1-1, 2-2, 1-2 11m).
Rukometaši prvi put bez četvrtfinala na OI
rvatski rukometaši su godinu započeli Europskom prvenstvom u Njemačkoj, na kojem je osvojeno 11. mjesto. Naši rukometaši su turnir započeli fantastičnom pobjedom nad Španjolskom (39-29), no onda su uslijedili porazi u drugom krugu od Francuske (34-32), Mađarske (29-26) i Islanda (35-30), te nisu prošli u završnicu.
Zbog toga je otkaz dobio Goran Perkovac, a ustoličen je Dagur Sigurdsson, 50-godišnji islandski stručnjak, kao prvi stranac na mjestu izbornika ikad.
Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila na kvalifikacijskom turniru u Njemačkoj te premoćno izborila Olimpijske igre. U Parizu je na startu jedva pobijeđen Japan (30-29), uslijedio je poraz od Slovenije (31-29), pobjeda nad Njemačkom (31-26) pa poraz od Švedske (27-38) te još jedan u odlučujućem susretu za prolaz dalje od Španjolske (31-32). Tako su rukometaši završili na devetom mjestu.
Rukometašice su krajem studenoga imale Europsko prvenstvo, ali se u Švicarskoj nisu proslavile. U skupini su izgubili od Danske i domaćina Švicarske te remizirali s debitanticama iz Farskih Otoka pa nisu prošle dalje.
U Ligi prvaka hrvatski prvak Zagreb je prošao skupinu, ali je zaustavljen u doigravanju od francuskog Montpeliera.
Košarkaši ostali na korak do OI, upitan nastup na EuroBasketu
rvatska muška košarkaška reprezentacija je pod vodstvom izbornika Josipa Sesara došla na jednu pobjedu od plasmana na olimpijski turnir u Parizu, ali je u finalu kvalifikacijskog turnira u Pireju poražena od Grčke s 80-69. Sesarovi izabranici su u grupnoj fazi pobijedili Sloveniju predvođenu Lukom Dončićem sa 109-82 i unatoč porazu od Novog Zelanda (86-90) osvojili prvo mjesto u skupini, što im je donijelo polufinalni sraz s Dominikanskom Republikom, koju su svladali s 80-77.
U kvalifikacijama za EuroBasket 2025. Hrvatska je kompromitirala svoje izglede za plasman na završni turnir uvjerljivim porazom (110-90) u Sarajevu od reprezentacije Bosne i Hercegovine, koju su naši košarkaši tri dana prije u Zagrebu pobijedili s 89-76. Hrvatske košarkašice će pokušati do EuroBasketa doći kao jedna od najbolje četiri drugoplasirane reprezentacije. U skupini u kojoj su dvaput poražene od Španjolske, imaju pobjede protiv Nizozemske i Austrije, a s njima će se sastati i u veljači sljedeće godine na kraju kvalifikacija.
Tada bi reprezentacija mogla biti i u osnaženom sastavu, predvođena Ivanom Dojkić, koja je u listopadu postala druga hrvatska igračica s naslovom prvakinja WNBA lige, igrajući za New York Liberty.
Košarkaši Zadra, predvođeni Lukom Božićem koji je drugu godinu zaredom osvojio naslov najkorisnijeg igrača ABA lige, poraženi su od podgoričke Budućnosti u dvije utakmice četvrtfinala doigravanja regionalnog natjecanja, a osvojili su oba trofeja u domaćim natjecanjima.
U finalu Kupa Krešimira Ćosića odigranom na splitskim Gripama Zadar je pobijedio zagrebačku Cibonu s 80-68. U napetom finalu doigravanja protiv Splita, Zadar je prvi put u klupskoj povijesti obranio naslov prvaka Hrvatske, nadoknadivši zaostatak od 1-2. U odlučujućoj, petoj utakmici Zadrani su u prepunoj dvorani na Višnjiku svladali Splićane s 93-66.
Košarkašice Plamen Požege su osvojile Kup Ružice Meglaj-Rimac svladavši u finalu dubrovačku Ragusu s 80-62. Dubrovačke košarkašice su četvrti put zaredom osvojile naslov prvakinja Hrvatske pobijedivši u finalu Trešnjevku 2009 s 3-2, a u odlučujućoj utakmici odigranoj u Zagrebu slavile su s 56-49.
Benovića tisućinke dijelile od olimpijske medalje, Srbićevo “sve ili ništa” u Parizu
Hrvatski su gimnastičari na Olimpijskim igrama u Parizu ostvarili zapažen nastup, ali nažalost on nije bio okrunjen medaljom. I Tin Srbić i Aurel Benović su odličnim nastupom u kvalifikacijama osigurali finale na preči, odnosno preskoku, no u finalu je nedostajalo i sportske sreće za bolji plasman.
Srbić je u Pariz stigao kao aktualni olimpijski i svjetski doprvak, u finale se plasirao s četvrtom ocjenom kvalifikacija, a u finalu je ždrijeb htio da nastupi posljednji. Iako je prije njega dosta vježbača palo sa sprave i pružilo mu mogućnost da “konzervativnijom” vježbom osvoji medalju, 28-godišnji Zagrepčanin nije kalkulirao. Rezultat toga je bio da je i on nekoliko puta padao sa sprave te na kraju u finalu bio zadnji, osmi.
Benović je ugodno iznenadio plasmanom u finale preskoka da bi u borbi za medalje tisućinke dijelile 24-godišnjeg Osječanina od medalje. Benović je odlično odradio oba skoka u finalu i dobio ocjenu 14.900 što je na kraju bilo dovoljno za peto mjesto iako je brončani Britanac Harry Hepworth bio uspješniji za samo 0.049 bodova.
Ove je godine u travnju održano i Europsko prvenstvo u Riminiju gdje su hrvatski predstavnici također upisali dva finala. Veteran Filip Ude bio je šesti na konju s hvataljkama, dok je Srbić zauzeo šesto mjesto na preči.
Miljenić srušio Draganjin rekor
Nova generacija hrvatskih plivačica i plivača polako krči svoj put prema europskoj i svjetskoj sceni, ali unatoč tome Olimpijske igre u Parizu su, očekivano, prošle bez njihovog značajnijeg pečata. Nitko od njih nije izborio prolaz u polufinale.
No, generacija predvođena svestranim 26-godišnjim Nikolom Miljenićem imala je uspjeha na Svjetskom i Europskom prvenstvu. Početkom godine, na SP-u u Dohi, hrvatsko plivanje je tako izborilo četiri polufinala, Miljenić na 50 leptir, Amina Kajtaz na 100 i 200 leptir, te Ana Blažević na 200 prsno.
Tijekom godine Miljenić je na 100 slobodno srušio dugotrajni rekord Duje Draganje iz 2009. i sada je nova rekordna brojka 48.13, a uz to je na EP-u u Beogradu osvojio osmo mjesto na 50 leptir. Uz to, hrvatsko plivanje je u Beogradu ostvarilo još hvale vrijednih rezultata. Mladi, 18-godišnji Juraj Barčot je bio sedmi na 400 mješovito, Jere Hribar šesti na 50 slobodno, a Marin Mogić sedmi na 1500 slobodno.
Vrlo zapažena je kroz 2024. bila muška štafeta slobodnim načinom koja je na EP u Beogradu bila četvrta na 4×100 s novim državnim rekordom 3:13.91, dok je na 4×200 osvojila šesto mjesto. Na tom prvenstvu su hrvatsku štafetu činili Miljenić, Hribar, Vili Sivec i Toni Dragoja.
S jednom zamjenom, Vlaho Nenadić umjesto Siveca, hrvatska štafeta je osvojila sedmo mjesto na SP-u u 25-metarskim bazenima u Budimpešti, u utrci 4×100 slobodno, također s novim hrvatskim rekordom od 3:05.68.
Pad ostavio Marina Rateša bez finala u Parizu
rvatski biciklizam imao je predstavnika na Olimpijskim igrama u Parizu u BMX natjecanju slobodnim načinom, a to je bio 28-godišnji Varaždinac Marin Ranteš. Nažalost, na putu prema finalnom nadmetanju u ovoj akrobatskoj disciplini ispriječio mu se pad u drugoj vožnji kvalifikacija, što mu je smanjilo prosječnu ocjenu na 76,29 bodova, što je bilo nedostatno za plasman u finale.
Početkom listopada hrvatskim cestama je prošla biciklistička karavana na devetom izdanju CRO Racea. Najbolji hrvatski predstavnik bio je Fran Miholjević (Bahrain Victorious), završio je na 24. mjestu ukupnog poretka sa zaostatkom od 1:55 minuta za pobjednikom Amerikancem Brandonom McNultyjem iz UAE Emiratesa, momčadskim kolegom fenomenalnog Slovenca Tadeja Pogačara, koji je svojim pothvatima obilježio ovu sezonu.
Pogačar je postao prvi biciklist koji je u 21. stoljeću u istoj godini osvojio Giro d’Italia i Tour de France, da bi veličanstvenim trijumfom na Svjetskom prvenstvu postao tek treći u povijesti, uz Belgijca Eddyja Merckxa (1974.) i Irca Stephena Rochea (1987.), koji je osvojio tzv. “trostruku krunu”.
Zadnji “Grand Tour” naslov, onaj na španjolskoj Vuelti, također je završio u slovenskim rukama, a po četvrti put ga je osvojio Primož Roglič, a prvi put je to učinio vozeći za svoju novu momčad “Red Bull BORA-hansgrohe”.
Svakako treba spomenuti i povijesni pothvat Belgijca Remca Evenepoela koji je postao prvi biciklist u povijesti koji je osvojio zlatne olimpijske medalje u cestovnoj utrci i vožnji na kronometar. Uz to, on je to učinio na istim Igrama, ovogodišnjim u Parizu, što taj rezultat čini još impresivnijim.
Matija Marinić osmi na Olimpijskim igrama
rvatski kanuist na divljim vodama Matija Marinić želio je zaokružiti karijeru osvajanjem olimpijskog odličja, ali je na kraju bio zadovoljan i osvojenim osmim mjestom u finalu, što mu je najbolji plasman na olimpijskim igrama.
Na mirnim vodama je Hrvatsku u Parizu predstavljala kajakašica Anamarija Govorčinović. U utrci jednosjeda na 500 m, došla je do polufinala u kojem je u svojoj skupini bila sedam, što nije bilo dovoljno za plasman u finale.
Dva tjedna nakon pariškog nastupa Govorčinović je osvojila sedmo mjesto u finalu na 200 m na Svjetskom prvenstvu u Samarkandu.
Odbojkašice Mladosti nakon 18 godina u Ligi prvakinja
Tijekom godine započele su odbojkaške kvalifikacije, u obje konkurencije, za odlazak na europska prvenstva 2026. godine. Hrvatske odbojkašice već su dosad napravile veliki korak prema prvenstvu dvama pobjedama s 3-0, u gostima kod Kosova i doma protiv Rumunjske. Odbojkaši su kvalifikacije otvorili obrnutim načinom, porazom doma protiv Izraela 1-3 i kod Estonije 0-3.
Odbojkašice su zapažene nastupe imale i u europskoj Zlatnoj ligi gdje su bile blizu plasmana na Final Four ovog natjecanja, ali su ipak ostale bez tog cilja.
U klupskim hrvatskim okvirima 2024. nije donijela nikakve novosti, već nastavak dominacije odbojkašica i odbojkaša Mladosti. I jedni i drugi su osvojili dvostruke krune. Odbojkašice Mladosti su u prvenstvu pobijedile Dinamo u finalu s 3-1 u seriji čime su došle do 19. naslova prvakinja i sedmog trofeja u nizu.
Odbojkaši Mladosti su s 3-1 u finalnoj seriji nadigrali osječku Mursu i tako osvojili čak 23. naslov prvaka Hrvatske.
Uz dominantne predstave u domaćim okvirima igračice Mladosti su se nakon čak 18 godina čekanja plasirale u Ligu prvakinja. Taj odličan doseg nije baš pokvarilo ni trenutačno stanje Mladosti u skupini, četiri poraza u četiri nastupa i samo jedan osvojeni set.
Arapović i Ivor Ban blizu odličja na seniorskom EP-u
Stolnoteniska 2024. je počela Svjetskim momčadskim/ekipinim prvenstvom u Busanu gdje su i hrvatska ženska i muška reprezentacija dogurale do osmine finala. Stolnotenisačice su došle do te faze ovog natjecanja nakon čak 14 godina čekanja. U osmini finala stolnotenisačice (Arapović, Rakovac, Jeger) su poražene od Japana s 0-3, a stolnotenisači (Gaćina, Pucar, Zeljko i Kojić) od Portugala s 1-3.
Zbog vrlo jake konkurencije na Olimpijskim igrama pretpostavljalo se da hrvatski stolni tenis neće doći do izražaja, što se i dogodilo. Andrej Gaćina i Tomislav Pucar su zaustavljeni u drugom kolu, Ivana Malobabić u prvom kolu, dok je muška reprezentacija poražena 0-3 od Južne Koreje na samom startu, u osmini finala.
Najave za Europsko prvenstvo u Linzu bile su drugačije, a Hrvatska je bila sasvim blizu medalje. U konkurenciji mješovitih parova Hana Arapović i Ivor Ban su imali kvalitetan turnir, ali su zaustavljeni u četvrtfinalu. Ranije tijekom godine Arapović i Ban su se okitili zlatnom medaljom na EP-u mlađih seniora.
Na Europskom prvenstvu najdalje je dogurao Gaćina koji je igrao osminu finala. Pucar i Ban su poraženi u drugom, a Filip Zeljko u prvom kolu. U konkurenciji stolnotenisačica Malobabić i Mateja Jeger su zaustavljene u drugom, a Lea Rakovac i Arapović u prvom kolu.
Uzlet Zrinke Ljutić prema vrhu, Zubčić opet u Top 3
Zrinka Ljutić je u 2024. pokazala zašto je smatraju jednom od najtalentiranijih mladih skijašica, osvajanjem drugog mjesta u tri slalomske i jednoj veleslalomskoj utrci Svjetskog kupa. U slovačkoj Jasni je u siječnju za pobjednicom Mikaelom Shiffrin zaostala samo 14 stotinki. Zrinka je druga bila i u andorskom Soldeuu te u švedskom Areu pa je sezonu Svjetskog kupa završila sa 321 bodom u slalomima, što joj je donijelo osmo mjesto u redoslijedu za Mali kristalni globous, dok je u ukupnom redoslijedu s 560 bodova završila na 13. mjestum jer je s 239 bodova završila i na 10. mjestu među najboljim veleslalomašicama.
Koliko dobra može biti i u veleslalomu, 20-godišnja Zagrečanka je pokazala na početku nove sezone Svjetskog kupa, kad je u američkom Killingtonu završila na drugom mjestu iza Šveđanke Sare Hector te postala tek druga hrvatska skijašica, 18 godina nakon Janice Kostelić, koja se našla na pobjedničkom postolju u ovoj disciplini.
Najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić završio je sezonu Svjetskog kupa sa 466 bodova, što mu je donijelo 10. mjesto u redoslijedu za Veliki kristalni globus. Najveći dio bodova (402) osvojio je u veleslalomu te treći put u karijeri završio na trećem mjestu redoslijeda za Mali kristalni globus. Najbolji pojedinačni plasman imao je početkom godine na veleslalomu u švicarskom Adelbodenu, gdje je osvojio treće mjesto.
Godina na izmaku je donijela velik uspon Samuela Kolege koji se pet puta našao među desetoricom najboljih u slalomskim utrkama Svjetskog kupa. Najbolji plasman mu je bilo šesto mjesto na slalomu u Adelbodenu početkom siječnja, da bi isti rezultat ostvario i sredinom prosinca u francuskom Val d’Isereu, gdje je do šestog mjesta došao nakon što je u prvoj vožnji bio na 17. poziciji.
Istok Rodeš se nakon dvije godine ponovno našao među desetoricom najboljih na slalomskoj utrci Svjetskog kupa, kad je sredinom siječnja u švicarskom Wengenu osvojio deseto mjesto.
Zlato Anđele Mužinić Vincetić i Černijevo srebro na POI u Parizu
Vrhunac protekle godine u parasportu bile su 17. ljetne Paraolimpijske igre u Parizu na kojima je nastupilo oko 4.400 sportaša iz 168 zemalja, među kojima i 22 hrvatska parasportaša. Hrvatski predstavnici su u glavnom francuskom gradu osvojili četiri medalje čime je Hrvatska stigla do brojke od 30 medalja u povijesti ljetnih paraolimpijskih igara.
Najsjajniju medalju, onu zlatnu osvojila je Anđela Mužinić Vincetić u para stolnom tenisu, Deni Černi je osvojio srebro u bacanju kugle, dok su bronce osvojili Dino Sinovčić na 100 leđno i Luka Baković u bacanju kugle. Najuspješniji su bili kineski parasportaši sa čak 219 medalja pri čemu 94 zlata. Pariške parolimpijske igre bile su prve u povijesti koje su otvorene u “srcu” Pariza, na Place de la Concorde i glasovitoj aveniji Champs-Elysees. Hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju nosili su parastolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić i paraplivač Dino Sinovčić, dok je ta čast na zatvaranju pripala parastolnotenisačici Heleni Dretar Karić.
Koncem godine Hrvatski paraolimpijski odbor je Svečanom akademijom u zagrebačkom hotelu The Westin obilježio 60 godina organiziranog djelovanja parasporta na području Republike Hrvatske. Tim povodom Zagreb je posjetio i predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora (IPC) Andrew Parson. Tijekom dvodnevnog boravka u Zagrebu posjetio je službene prostorije HPO-a, treninge parastolnotenisača, paraodbojkaša, te paraplivača. Bio je i na primanju kod premijera Andreja Plenkovića s izaslanstvom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, kao i na humanitarnom koncertu “Hoću sport” grupe Silente u zagrebačkoj Tvornici kulture.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 24.12.2024.
