Broj Hrvata koji se sele u Irsku značajno je smanjen, s tek 526 hrvatskih državljana koji su se ondje preselili u prvih devet mjeseci ove godine.

Danas u Irskoj živi oko 16.000 do 17.000 Hrvata – upola manje nego što ih je tamo nekad živjelo.

Tijekom posljednjih 20 godina, otprilike 34.000 Hrvata dobilo je PPS brojeve (irski ekvivalent hrvatskog OIB-a), prema podacima Večernjeg lista.

Zanimljivo je da taj trend nije ograničen samo na Hrvate; čak su i Poljaci, koji su se u velikom broju preselili u Irsku (više od 400.000 u posljednja dva desetljeća), sada svedeni na otprilike 100.000.

Glavni čimbenik koji pokreće ovaj egzodus jest trajna stambena kriza u Irskoj, zajedno s rastućim nezadovoljstvom među irskim građanima koji smatraju da je zemlja primila previše imigranata unatoč ograničenom prostoru.

Javna sigurnost također je sve veća briga. Stručnjaci vjeruju da se problemi s integracijom često javljaju kada imigranti čine više od 10–12% stanovništva – prag koji je Irska već premašila.

Demograf prof. dr. Nenad Pokos napominje da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana.

Iako je taj popis koristio drugačiju metodologiju, usredotočujući se na državljanstvo, a ne na mjesto rođenja, stvarna brojka smatra se većom, prema broju izdanih PPS brojeva.

Hrvatski veleposlanik u Irskoj, dr. Davor Vidiš, procjenjuje da trenutno u Irskoj boravi između 16.000 i 17.000 hrvatskih državljana.

Od otprilike 34.000 Hrvata koji su dobili PPS brojeve u posljednja dva desetljeća, oko polovica se vratila u Hrvatsku, dok se manji dio preselio u druge zemlje EU-a.

Val Hrvata koji su se selili u Irsku započeo je nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. U 2014. godini u Irsku su se preselila 2.224 Hrvata, 2015. godine 4.342, a vrhunac je dosegnut 2016. godine s 5.312 doseljenika.

Brojke su postupno opadale, osobito tijekom pandemije. Hrvati u Irskoj raspoređeni su po cijeloj zemlji, a većina radi u ugostiteljstvu i maloprodaji. Međutim, visoki troškovi života i stanovanja odvratili su mnoge od nastanjivanja u Dublinu.

“U Dublinu stan od 60 četvornih metara košta 400.000–500.000 eura—nešto što je teško priuštiti čak i Ircima. Kao i u obalnim regijama Hrvatske, Irska također ima ‘kastu iznajmljivača’, a činjenica da je 60–70% irskih parlamentaraca iznajmljivači ne pomaže u rješavanju stambene krize. Javna sigurnost također je sve veći problem. Procjenjuje se da je hrvatska zajednica u Corku sada možda veća nego u Dublinu,” objašnjava veleposlanik Vidiš.

Tragičan incident ranije ove godine duboko je pogodio Hrvate u Irskoj, kada je mladi hrvatski muškarac smrtno stradao nakon napada grupe irskih huligana.

Samo u posljednjih mjesec dana trojica hrvatskih državljana napadnuta su i opljačkana na ulicama. Stambena kriza u Irskoj, rastući antiimigrantski sentiment i strahovi mnogih Iraca od gubitka nacionalnog identiteta dodatno su pojačali napetosti.

Vidiš pad migracija iz zemalja EU-a u Irsku pripisuje poboljšanju tržišta rada u zemljama iz kojih migranti dolaze, što je učinilo preseljenje manje nužnim.

Većina ljudi koji su se preselili u Irsku to su učinili zbog posla, često potaknuti izazovima u vlastitim zemljama, izvještava Večernji list.

Autor: CroExpress Datum objave: 03.12.2024.