Svečano je otvoren 40. Slovenski sajam knjiga u ponedjeljak u Ljubljani, na kojemu se Hrvatska, kao ovogodišnja zemlja u fokusu, predstavlja programom „Hrvatski književni krajolici”.
Književne i književno-znanstvene veze između Hrvatske i Slovenije višestoljetne su, duboke i kontinuirane, a život u različitim državnim tvorevinama motivirao nas je da radimo na afirmaciji identitetskih i kulturnih posebnosti, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek prilikom otvorenja.
“Hrvatski i slovenski klasici i kanonski pisci oslanjaju se na srodne književne tradicije i crpe iz vrlo bliskog kulturnog i idejnog okruženja. Taj kontinuirani uzajamni interes zrcali se i u znatnom broju hrvatsko-slovenskih i slovensko-hrvatskih prijevoda i izdavačkih ostvarenja”, kazala je.
Hrvati teže čitaju slovenske autore nego obrnuto, poručila je ministrica, kazavši da bi ovaj sajam trebao potaknuti da se više prevode hrvatski autori, “a i da mi u Hrvatskoj osjetimo vrijednost Slovenske književnosti”. Istaknula je ulogu književnih prevoditelja kao “graditelja mostova”, s čime se slaže i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina.
“Ne možemo napraviti samo izvoz hrvatske knjige bez prijevoda, tu pomaže Društvo hrvatskih književnih prevoditelja i Katedra za slovenski jezik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U tu sponu treba se malo ulagati, a ovo što ovdje vidimo je rezultat toga”, kazao je Kozina za Hinu.
Ovo predstavljanje Hrvatske na sajmu “u budućnosti će uroditi još uspješnijom suradnjom, ne samo na području knjige i nakladništva, već i na drugim područjima umjetničkog stvaralaštva”, zaključila je.
Hrvatska je zemlja u fokusu zahvaljujući pozivu Zbornice knjižnih založnikov in knjigotržcev, a program “Hrvatski književni krajolici” koji obuhvaća suvremenu hrvatsku književnu produkciju, organizira Ministarstva kulture i medija i Zajednice nakladnika i knjižara.
Slovenija je “susjed koji je visoko estetiziran po pitanju kulture, i što se tiče knjižne produkcije”, poručio je Kozina, dodavši da je Hrvatska “zanimljiva” jer ima i mediteranski i panonski dio, a Slovenija je “srednja Europa u punome smislu riječi”, kazao je.
Program obuhvaća Dalmaciju kroz vizure najslavnijeg hrvatskog planinara Stipe Božića, romane Jurice Pavičića i Roberta Perišića, zatim “Liku” Damira Karakaša i urbane teme Nade Gašić i Zorana Ferića, kao i sjeverozapadnu Hrvatsku Kristiana Novaka i Marka Gregura i sjeveroistočnu Ivane Šojat i Dine Pešuta. Tea Tulić i Monika Herceg predstavit će novu poetiku mlađih naraštaja.
Povezujući književnost i glazbu, prvi će nastupiti hrvatski jazz pijanist Matija Dedić, koji će koncert posvetiti opusu Arsena Dedića, kao i Zlatan Stipišić Gibonni koji će predstaviti knjigu “Drvo s pričama” 26 autora nadahnutih njegovim pjesmama.
Pripremljen je i program posvećen 150. rođendanu najveće hrvatske književnice za djecu Ivane Brlić Mažuranić. Hrvatska će se pohvaliti i radovima ilustratorica Vendi Vernić i Klasje Habjan te autora stripa Irene Jukić Pranjić i Danijela Žeželja.
U okviru Založniške akademije predstavit će se i hrvatski program poticanja čitanja Rođeni za čitanje kao program Vlade Republike Hrvatske koji zajednički provode Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo kulture i medija.
“Pridružujemo se svim inicijativama za promicanje knjige i čitanja na međunarodnoj razini uvjereni u važnost čitanja kao aktivnosti ključne za očuvanje kulturne raznolikosti i jezika s malim brojem govornika”, kazala je Obuljen Koržinek.
Obiljen Koržinek: Potpora aktivnostima Hrvata izvan Hrvatske učetverostručena
Ministrica se ranije u ponedjeljak na poziv predsjednika Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanina Kutnjaka sastala s njihovim predstavnicima u Hrvatskom domu u Ljubljani. Razgovarali su o statusu Hrvata u Sloveniji, koji nisu priznati kao autohtona nacionalna manjina, no bez obzira na tu činjenicu djeluju organizirano i potiču sudjelovanje Hrvata u Sloveniji u obrazovnim i kulturnim programima.
Ministrica je izrazila potporu njihovim naporima za ostvarivanjem financijske i institucionalne podrške i potpore, osiguranju prostora za rad i promociji učenja hrvatskog jezika.
Istaknula je da su sredstva koja Vlada daje za potporu aktivnostima Hrvata izvan Hrvatske “učetverostručena tijekom mandata ove Vlade”.
“Trudimo se osigurati financijsku podršku umjetnicima i kulturnim djelatnicima kad gostuju u Sloveniji”, kazala je na sastanku.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 26.11.2024.
