Drugog dana jubilarne 10. Meeting G2 Konferencije, Desetljeće poslovnog povezivanja, održalo se 9 panela na razne teme i više predstavljanja.
Ključni govor je održao Tomislav Kuljiš, osnivač i predsjednik Uprave vodećeg maloprodajnog lanca i lanca supermarketa Hipermaxi S.A. Bolivia u Boliviji, s raznolikim ulaganjima u robu široke potrošnje, kožu, IT, govedinu i stoku, osiguranje, bankarstvo, logistiku, energetiku i građevinarstvo. G. Kuljiš je naglasio kako u Boliviji postoji mala zajednica Hrvata, no svi su vrlo poduzetni, a neki među najbogatijim ljudima u zemlji.
Opisao je put izgradnje svog najvećeg biznisa, lanca supermarketa, koji je kada ga je kupio imao prihoda od 10 milijuna dolara, a danas ima 500 milijuna dolara prihoda godišnje i 4000 zaposlenih. „Moja obitelj je došla u Boliviju između 1. i 2. svjetskog rata i prenijeli smo neke vrijednosti i ovdje. Primjerice moj djed je bio najveći proizvođač vina na Visu između dva rata s 50.000 litara godišnje. Moj otac je rano naučio disciplinu i radnu etiku, a ja sam već u djetinjstvu naučio da je reputacija jedna od najvažnjih karakteristika u biznisu jer kad to izgradite onda svi žele raditi s vama. Smatram da uspjeh počiva na radnoj etici, povjerenju, iskrenosti, vrijednostima koje je moja obitelj njegovala i prenijela i dalje razvijala u Boliviji“, zaključio je g. Kuljiš.
Na panelu „Žene liderice – istinski duh MG2“ sudjelovale su tri kćeri troje uspješnih Hrvata u SAD-u, Jennifer Kerum – kćer vlasnika najboljeg cateringa u Hollywoodu Tonija Keruma ispričala je kako izgleda raditi s filmskog industrijom te naglasila da je već poprilično involvirana u taj biznis. Jerka Jennifer Maglica, kćer vlasnika i osnivača tvrtke Maglite Tonija Maglice koja se vratila živjeti u Hrvatsku rekla je „Moj otac ima jaku volju, djeluje neuništivo i vjeruje da će živjeti do 140 godina. Moj muž i ja smo u mirovini, a on ne može zamisliti kako se netko može umiroviti. Kaže da će prestati raditi samo kad umre“.
Maya Sertić, kćer Matta Darka Sertića koji se vratio iz Silicijske doline i u Sisku osnovao više uspješnih kompanija, kaže kako je rođena i odrasla u Kaliforniji, ali se vratila u Hrvatsku. „Danas radim u biologiji i dijelom se bavim očevom kompanijom. Nakon fakulteta, vratila sam se u Sisak, gdje sam osnovala obitelj. Sisak je prekrasan, a život ovdje sporiji. Moj sin ovdje odrasta slobodnije nego bilo gdje u Kaliforniji, ali i slobodnije nego u Zagrebu“.
U fokusu panela Kako vratiti iseljenike u domovinu? Porezi i status, bila je nedavno najavljena mjera putem koje bi oni koji su se iselili iz Hrvatske, a najmanje su dvije godine u inozemstvu, bili pet godina oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak. Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da se radi o kozmetičkoj mjeri kako bi se pridobila javnost. “Ozbiljnije zemlje imaju cijeli set mjera, njih 10 do 15 koje su fokusirane na dugoročni utjecaj. Tko kaže da ova mjera neće za godinu dvije biti ukinuta. U okviru poreza na dohodak je prije par godina donesena mjera za digitalne nomade, a znate li kolika je stvarna brojka digitalnih nomada u Hrvatskoj? Samo 400 do 500. Nisam optimističan vezano uz tu mjeru“.
Luke Jurčević, uspješan poduzetnik iz Pertha u Australiji, istaknuti stručnjak u području strateških promjena, pružio je pogled na ovu temu od strane iseljeništva. “U Australiji su plaće poprilično veće u odnosu na Hrvatsku i nisam siguran koliko će ova mjera imati pozitivnog rezultata. Vjerujem da bi bilo izglednije kada se ne bi radilo o jednoj mjeri, već cijelom programu, primjerice kako lakše doći u Hrvatsku, naći posao, studirati. I dodao bih kako je važno da bude više komunikacije iz domovine s iseljenicima iz cijelog svijeta“.
Na panelu Novi oblici turizma panelisti, Branka Ćubelić (Zrin), Davorin Stetner (Žumberak), Bruce Yerkovich (The Resort Company) i Nikola Serdar (New Rok d.o.o) su raspravljali o vrsti turizma kojim se odmičemo od tradicionalnog turizma kakav u Hrvatskoj podrazumijeva plažu i sunce, nudeći održive i sadržajno bogatije alternative, u kojima su protagonisti veza s okolišem i lokalnom gastronomijom.
Bruce Yerkovich, hrvatsko-američki poduzetnik, vlasnik tvrtke The Resort Company te rancha na Velebitu Linden Tree Retreat & Ranch koji je polučio mnoge nagrade, predstavio je Srce Like, projekt u vrijednosti od 440 milijuna eura kojeg je pokrenuo, a ima namjeru transformacije Like u prvu destinaciju integrativnog turizma u Hrvatskoj i regiji. „Mi moramo biti čuvari kulturnog identiteta i okoliša, to je ono zbog čega su nam se Talijani i Nijemci vraćali, ono što su voljeli vidjeti i osjetiti. Projekt Srce Like nema za cilj izgradnju ležajeva. Ima za cilj pokazati priliku, da se postavi nova paradigma u u turizmu koja se, nadam se, može preliti na druge dijelove Hrvatske“.
Poznati poduzetnik Davorin Štetner predstavio je svoje projekte na području Veljuna te na Žumberku. „U Veljunu namjeravamo na 70 hektara napraviti trkaće staze razine Formule 1, hotel i vile. Projekt je već označen kao strateški investicijski projekt za RH i u prvoj fazi je vrijedan 30 milijuna eura, a kanije 100 milijuna. S druge strane projekt na Žumberku je čisti hobby. Kupio sam 25 hektara zemlje i tamo se uzgaja Wagyu japansko govedo. Rekao bih da je taj projekt povratak prirodi, a poseban je osjećaj kad vidiš da si nešto realizirao na mjestu kao što je Žumberak“
U okviru panela Hrvatska umjetna inteligencija na globalnoj pozornici panelisti su raspravljali što naše tvrtke mogu postići u svijetu te podijelili svoja mišljenja o razvoju umjetne inteligencije (AI) i kako će ista utjecati na našu svakodnevicu.
Prema mišljenju Mislava Malenice iz tvrtke Mindsmits za pet godina, svaki biznis i organizacija s web-stranicom i emailom imat će vlastiti AI sustav za upravljanje komunikacijom. „Hrvatska je posljednjih pet godina značajno napredovala, s obzirom na broj stanovnika imamo mnogo uspješnih kompanija. Međutim, naš problem je mentalitet. Ako si rođen u Hrvatskoj, često imaš osjećaj da kao dio male nacije ne zaslužuješ puno.“
Nenad Raca iz Aduro ideja je naglasio kako umjetna inteligencija (AI) pomaže u stvaranju scenarija prije nego što se dogode.
„U komunikaciji s AI-jem možemo ljudima omogućiti da pogriješe u simulaciji, umjesto u stvarnosti. Na primjer, simulacije stvarnih situacija na tržištu ili razgovora s neprijateljski nastrojenim partnerima. AI daje novi nivo edukacije i priprema ljude za različite situacije“. Hajdi Cenan iz Airta je naglasila kako je ključno biti u tijeku s promjenama i prilagoditi se na vrijeme. „”Ljudi se uglavnom ne boje automatizacije – čak su sretni što će se osloboditi dosadnog i repetitivnog posla. Hoće li dio poslova nestati? Da, ali to je neminovno sa svakom tehnologijom. Razlika u ovoj revoluciji je brzina promjena“.
Autor: CroExpress, Meeting G2.10 Datum objave: 16.11.2024.