U nedjelju, 27. listopada, u Zagrebu, u 94. godini života, preminuo je umirovljeni pravnik i diplomat, istaknuti kulturni djelatnik i publicist bačkih Hrvata Naco Zelić.
Rođen je 5. listopada 1930. u Subotici, gdje je završio osnovnu školu, nižu gimnaziju i Trgovačku akademiju. Na Višoj pedagoškoj akademiji u Novom Sadu diplomirao je 1951. kemiju i fiziku, a 1959. diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Predavao je u hrvatskim odjelima u školama oko Subotice sve do preseljenja u Zagreb 1955. zbog etikete ‘kleronacionalista’. Godine 1958. vraća se u Suboticu, gdje se zaposlio kao pravni referent u jednoj tvornici, a 1961. postaje sudac Sreskoga suda i Okružnoga suda u Subotici. Zbog djelovanja s pozicija hrvatskoga nacionalizma, kao član Matice hrvatske u Zagrebu, 1973. razriješen je s dužnosti sudca.
Nakon toga se ponovno preselio u Zagreb, gdje je živio do smrti. Radio je kao upravni savjetnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite i Ministarstvu rada i socijalne skrbi te kao tajnik Zavoda za organizaciju i ekonomiku zdravstva u Zagrebu. Od lipnja 1992. na radu je u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, s time da je od 1992. do 1996. bio savjetnik za konzularne poslove u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti. Nakon toga odlazi u mirovinu.
Bio inicijator i organizator brojnih kulturnih priredbi na kojima su predstavljeni običaji, kultura, umjetnost i politička aktivnost Hrvata u Bačkoj. Bio je predsjednik, tajnik i umjetnički voditelj Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva »Matija Gubec« u Tavankutu (1965./1972.). Osnivač je i prvi tajnik HKUD-a ‘Bunjevačko kolo’ u Subotici (1970./1972.). Inicirao je obnovu javne proslave bunjevačkog žetvenog običaja ‘Dužijance’ i kao potpredsjednik Organizacijskog odbora Dužijance (1968./1972.) organizirao je brojne priredbe u sklopu tih svečanosti, a zaslužan je i za obnovu tradicijske proslave ‘Velikog prela’ (1970./1971.).
Bio je nosilac i drugih aktivnosti bunjevačkih Hrvata u Subotici.
Organizirao je izložbu ‘Bunjevačko ruho’ u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1983.) i sudjelovao je u organiziranju izložbe ‘Iz baštine bačkih Hrvata Bunjevaca’ u istom muzeju (1998.). Sakupio je brojne poslovice i izreke i manje poznate riječi u govoru bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, prdačna imena i drugo. Sudjelovao je u više radijskih i televizijskih emisija i u dokumentarnim filmovima s prilozima iz bunjevačkog narodnog stvaralaštva i kulture i o osobitostima političkog života Hrvata u Vojvodini.
U časopisima, zbornicima i katalozima objavljivao je tekstove o različitim temama vezanim za bunjevačke Hrvate. Radove na ove teme izlagao je i na stručno-znanstvenim skupovima.
Dobitnik je desetak visokih odličja i nagrada.
Sudjelovao je u izradi više zakona i drugih propisa u Hrvatskoj iz područja socijalne zaštite, obiteljskopravne i zdravstvene zaštite, objavio je vie stručnih članaka u vezi s primjenom zakona, sudjelovao je na brojnim savjetovanjima, simpozijima i drugim stručnim skupovima i sl. ‘Narodne novine’ u Zagrebu objavile su mu knjigu ‘Zakon o socijalnoj zaštiti’, a kao istaknuti pravnik biran je za člana Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske.
Autor je više knjiga: ‘Protiv zaborava – Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo ‘Matija Gubec’ Tavankut 1946. – 1996.« (2000.), ‘Monografija Nesto Orčić’ (2007.), ‘Hrvatsko proljeće i bački Hrvati’ (2009.), ‘Publikacije bačkih Hrvata’ (2009.), ‘Slikovali smo se’ (2011.) u suautorstvu s Petrom Šarčevićem ‘Hrvatska pisana riječ u Bačkoj’ (2015.) i ‘Javna proslava Dužijance od 1968. do 1971. godine u Subotici – Svjedočenje’ (2024.).
Ispraćaj će biti u srijedu, 30. listopada, u Velikoj dvorani Krematorija u Zagrebu, s početkom u 10 sati.
Autor: CroExpress, NIU 'Hrvatska riječ' Subotica Datum objave: 28.10.2024.
