Autor: Z.S./Vojni ordinarijat
Vojni ordinarij RH, Juraj Jezerinac, otkrio je spomen-ploče žrtvama kanadskih koncentracijskih logora.
Po povratku s proslave Velike Gospe u Hrvatskoj župi sv. Pavla u Clevelandu, vojni ordinarij Republike Hrvatske Juraj Jezerinac zadržao se od 20. do 29. kolovoza, na poziv župnika Marijana Mihokovića, u Hrvatskoj župi sv. Križa u Hamiltonu.
U petak 22. kolovoza, o 100. obljetnici akta kojim je kanadski parlament godine 1914. ustanovio koncentracijske logore za useljenike koji su se prije i početkom I. svjetskog rata iz tadašnje Njemačke i Austro-Ugarske uselili u Kanadu, u cijeloj Kanadi postavljeno je 100 spomen ploča na crkve i objekte značajne za život Kanade i useljenih naroda koji su bili žrtve te nepravde. U novi život pozvani useljenici, najbrojniji Ukrajinci, zbog početka rata proglašeni su narodnim neprijateljima “enemies of the nation”, imovina im je bila zaplijenjena, a oni s obiteljima odvedeni u 24 radna logora u udaljene skrivene prostore Kanade gdje su radili u šumama, rudnicima, gradili ceste i pruge. Tek 1920., po završetku rata, logori su ukinuti. Sada je to dio tužne kanadske povijesti koje se Kanada stidi; ali i priznaje nepravdu. Ukrajincima je već ranije priznato da su bili nevine žrtve koje su izbjegle rat i došle u obećanu zemlju slobode, gdje su ih dočekali logori premda nisu ni sudjelovali u ratu niti išta skrivili. Konačno je – zalaganjem skupine mladih hrvatskih povjesničara iz Ontarija pod vodstvom Franka Jankača oko Kanadsko-hrvatske gospodarske komore – kanadski parlament priznao i useljenicima drugih narodnosti, među kojima su bili najbrojniji Hrvati, da su bili nevine žrtve.
U hrvatskoj zajednici spomen ploče su postavljene u Hrvatskom kulturnom centru u Norvalu, u parku torontske župe u Mississaugi, te u Hamiltonu na dva mjesta: u 11 sati na ulazu u zgradi Hrvatskoga narodnog doma na Bartonu, najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji u Kanadi; i u 18.30 sati na vanjskom zidu župne dvorane sv. Križa (od 1959. do 1969. prva crkva Sv. križa), na prometnoj King ulici.
U oba slučaja spomen ploče blagoslovio je i otkrio biskup Jezerinac, a nazočni su bili hamiltonski župnik Marijan Mihoković, predsjednik Hrvatskoga narodnog doma u Hamiltonu Ivan Lukšić, hamiltonski gradonačelnik hrvatskog porijekla Bob Bratina te hamiltonski političari u saveznoj i provincijalnoj vladi i gradskoj skupštini. Događaj je u Hrvatskom narodnom domu, poslije govora predsjednika Doma i blagoslova biskupa Jezerinca, popratio svojim nastupom tamburaški sastav Hrvatskoga narodnog doma. Navečer je u župnoj crkvi Sv. križa – prije otkrivanja spomen ploče – biskup Jezerinac slavio misu u kojoj se posebno osvrnuo na 100. obljetnicu početka I. svjetskog rata i misu prikazao za sve žrtve rata i logora u Kanadi. Istaknuo je odvažnost Kanade da se hrabro suoči sa svojom ne tako slavnom prošlošću te prizna pogreške, za razliku od Hrvatske koja to još nije u stanju te joj unatoč proklamiranim frazama nisu sve žrtve iste. Gradonačelnik Bratina objasnio je izraz “dp” (displaced person – osoba bez porijekla) kojim se pogrdno nazivalo strance, useljenike, koje se već po imenu prepoznavalo pa su mnogi zbog toga mijenjali ime i prezime. Postavljene ploče – s tekstom na engleskom i francuskom jeziku – mnoge će starije Kanađane podsjetiti na njihove tužne početke u Kanadi. Za ploču na dvorani župe sv. Križa posebno drveno postolje izradio je hrvatski kipar Vlado Mutnjaković: ploču je postavio između izrezbarenog kanadskog (gore) i hrvatskog grba (dolje), a oba su grba uokvirena bodljikavom žicom: Hrvati su napustili domovinu koja je krvarila u tadašnjim sustavima i početkom rata te došli u zemlju koja ih je umjesto slobodom okružila opet bodljikavom žicom. A na priznanje istine čekalo se čitavo jedno stoljeće.
Datum objave: 01.09.2014.
