Demograf Tado Jurić gostovao je u N1 Studiju uživo kod Sandre Križanec gdje je govorio o glavnim demografskim problemima Hrvatske.
Osvrćući se na najavljene demografske mjere među kojima se ističe podizanje novčanih potpora za svako rođeno dijete na 600 eura, Jurić je izjavio da je nužno razlikovati tehničke od strukturnih mjera.
“Mjere koje se najavljuju su tehničke i nisu ništa novo te se one kao prijedlozi vrte u medijskom prostoru posljednjih 20 godina. Svakako da same tehničke mjere ovog tipa ne mogu puno učiniti. Naime, dokazano je da same pronatalitetne mjere nigdje u EU nisu doprinijele porastu nataliteta“, rekao je.
Jurić je dodao i kako nisu samo niske plaće i nezaposlenost razlozi zbog kojeg se Hrvati iseljavaju.
“U društvima koja su opterećena tranzicijom, korupcijom i klijentelizmom građani se iseljavaju zbog slabih institucija i u želji za uređenim društvom. Hrvatski građani ne iseljavaju samo zbog niske plaće i nezaposlenosti nego čeznu za pravednijim i uređenijim društvom”, ocijenio je.
Povratak iseljeništva je mit
Komentirajući novi demografski smjer koji se tiče fokusa na povratak hrvatskog iseljeništva, Jurić je izjavio kako smatra kako će se mali broj ljudi zapravo vratiti.
”Znanost pokazuje kako se u najboljem slučaju iz imigracije vraća 15 posto, s tim da se tih 15 posto pretežito vraća u mirovini. Upravo je to razlog zašto Državni Zavod za Statistiku sada prikazuje veliki povratak iz Njemačke, ali tu treba pripomenuti da se ne radi o recentnim iseljenicima nego ljudima koji su sad u mirovini a iz države su otišli u 1960-ima i trenutno ne mogu u Njemačkoj plaćati stan”, rekao je Jurić.
“Ideja o povratniku iseljenika je mit, jer taj narativ o povratku o domovini iseljenici koriste kako bi se snašli u novom društvu odnosno našli jednu vrstu sidra za svoj identitet i kulturu u novom društvu. U praksi je to mit i neće doći do velikog povratka. Vjerujem da će doći do izmjene pristupa je se mi moramo fokusirati na studente a ne na bilo koje povratnike, jer su studenti ti koji obećavaju i te nam hitno trebaju za tržište rada. Pronatalitetne mjere koje će uspjeti za 18 godina nisu smjer u kojem možemo ići”, dodao je Jurić.
Četiri smjera u kojem demografska politika mora ići
Jurić je i pojasnio kako je Hrvatskoj potrebna demografska politika koja će ići u četiri smjera.
“Prvi je univerzalni dječji doplatak, na razini 10 posto prosječne plaće. To je najbolje rješenje. Drugi smjer je pitanje prostornog aspekta. Ništa nećemo postići ako zadržimo građane u Zagrebu, Splitu i slično a tri četvrtine države je opustjelo. Treći smjer je integracija useljenika odnosno stranih radnika”, pojasnio je Jurić dodavši kako je pitanje integracije ključno jer se dnevno u Hrvatsku useli 500 stranih radnika, a iseli 110 Hrvata, dok ih se vraća samo 27.
“Po ovoj računici ćemo 2051. imati udio 50 posto građana iz trećih zemalja a 50 posto hrvatskog autohtonog stanovništva. Integracija je najbitnija a s njom se jako kasni. Mi smo blizu 10 posto stranog stanovništva a kada se pređe 10 posto znanost pokazuje kako se gubi svaka mogućnost za uspješnu integraciju”, pojasnio je Jurić.
Kao finalni smjer demografske politike Juriće je rekao kako se on tiče europske razine.
“Europska Unija se više ne može praviti kako svaka članica zasebno mora rješavati svoje demografske izazove budući da i sama generira depopulaciju, odnosno izvlači mladu radnju snagu iz periferiju u jezgru. EU treba prestati s ovim narativom i shvatiti da kada isprazni periferiju to postaje sigurnosni problem”, rekao je Jurić.
Demografija se prečesto instrumentalizira
Za kraj, Jurić se i dotakao toga kako se demografija koristi u politici.
“Demografiju se instrumentalizira u političke svrhe i to najčešće od onih koji tvrde da to ne rade. Stranke manipuliraju tom temom i 90 posto onoga što se iznosi u van nije točno. Demografija je puno više od “ad hoc” mjera, ona služi da ukaže kako je došlo do pada stanovništva, a to je iseljavanje”, zaključio je Jurić dodavši kako je demografija postala nacionalno pitanje opstanka koje je od izuzetne važnosti u Hrvatskoj.
Autor: CroExpress/N1 Datum objave: 26.07.2024.
