Hrvat iz Melbourna, Srečko Barešić Nikić objavio je na portalu Hrvatsko bilo, prijedlog programa za uključivanje hrvatskog iseljeništva u politički, gospodarski i kulturni život Hrvatske pod naslovom: Prijedlog programa za Hrvate u inozemstvu!
Evo tog programa:
Uspostava novog Svjetskog kongresa za inozemstvo kao savjetodavno tijelo pod pokroviteljstvom predsjednika države i sastavljenog od 120 članova (po 20 sa svakog kontinenta).
Novi zakon o dodjeli državljanstva po kratkoj proceduri, ali pod jedinim uvjetom: da imate hrvatsko podrijetlo i da nikada nije zatražen ispis iz hrvatskog državljanstva.
Osnivanje ministarstva za inozemstvo, povratak i demografiju.
Garantiranih 12 saborskih zastupnika (po dva sa svakog kontinenta). Uvođenje elektronskog i poštanskog glasovanja. Donošenje programa za iseljeništvo svakih 5 godina. Formiranje fonda za pomoć iseljenicima pri povratku i u slučaju gubitka sredstava u zemlji u kojoj žive, uzrokovano političkom situacijom.
Osnivanje besplatnog TV satelitskog kanala za inozemstvo kojim bi se pokrilo oko 10 milijuna domova. Uvesti u saborsku praksu da se redovito raspravlja i podnosi izvješće o efektu koje izmjene zakona imaju na iseljeništvo.
Osnivanje platforme za mlade u inozemstvu, koja će štititi njihove interese i ostvarivanje projekata koje žele pokrenuti u zemlji stanovanja ili u HR & BiH, koristeći mrežu mladih koji žive u drugim državama.
10 razloga zašto Hrvatskoj i BiH treba iseljeništvo
Hrvatska i BiH bi uštedjeli ogroman novac za naobrazbu, jer bi potpuno ili skoro potpuno, nestao manjak deficitarnih zanimanja. Zaustavio bi se trend uvoza migranata kojima treba osigurati uvjete za život, naučiti ih hrvatski jezik i dati im posao, a to iseljeništvu ne treba. Iseljeništvo donosi novce i bogati državnu kasu. Samo im treba omogućiti da ravnopravno sudjeluju,, u političkom životu i lakše dobiju državljanstvo za njihovu djecu. Iseljeništvo uglavnom živi u bogatim zapadnim zemljama, radeći na tehnologijama prvoga stupnja, a to bi znanje mogli prenijeti u Hrvatsku. Iseljeništvo govori više svjetskih jezika, a što bi svakako pridonijelo boljem prosperitetu Hrvatske u turizmu i uopće na globalnom svjetskom tržištu.
Povratkom iseljenika, došlo bi do velikog priljeva novca i novih investicija u Hrvatsku. Povratkom iseljenika, zaustavio bi se ili u velikoj mjeri smanjio trend prodaje nekretnina i hrvatskog bogatstva strancima. Hrvatsko iseljeništvo ima radne navike na nivou najboljih svjetskih ekonomija.
Prosječan Hrvat vani je nekažnjavan obiteljski čovjek, suverenist i katolik. Zar to nije upravo ono što može dodatno pokrenuti hrvatske prostore i sačuvati našu tradiciju. Iseljeništvo ima jako uporište u zapadnim zemljama u kojima žive. Njihovim bi povratkom Hrvatska i BiH dobili najbolje ambasadore, zbog svojih poslovnih i životnih veza s tim zemljama.
Ono što se u Grčkoj događalo između 1970. i 2000. kada su bili zemlja iseljavanja stanovništva i poraznih demografskih trendova, sada se sa zakašnjenjem od 20 godina događa u Hrvatskoj i BiH. Za razliku od nas, Grci su to shvatili i promijenili politiku prema svojoj dijaspori i od 2000-te godine su počeli sa programom povratka i useljeništva. To je dovelo do oporavka privrede, i zemlja koja je bila pred bankrotom sada je ponovno na putu prosperiteta.
Možemo li slično primijeniti i na hrvatsko iseljeništvo?
Irska je još 1995. prepoznala značajku svog iseljeništva, a program povratka se naglo ubrzao od 2005. godine kao posljedica velike recesije i privredne krize u zemlji, da bi potom 2009. program irske dijaspore bio proglašen ”Ekonomskim Spasiteljem”. Irska ima izgrađenu strategiju za svoje iseljenike, a osnovana je i Inozemna jedinica ministarstva za iseljeništvo koja financira programe useljavanja sa 12 milijuna eura godišnje.
Može li i Hrvatska imati ovakvo ministarstvo od koga bi naše iseljeništvo imalo moralnu, a Hrvatska, ne samo demografsku, nego i materijalnu korist?
Izrael je ‘država dijaspore’, što se očituje u njihovom programu za dijasporu, državnom znakovlju, himni i zastavi, kao i mnogim zakonima, koji stimuliraju povratak i besplatnu dodjelu zemlje i izgradnju kuća. Značajka izraelskog ustava: Izrael je država svih Židova diljem svijeta, a ne samo stanovnika Izraela. To se očituje i u njihovoj vanjskoj politici, koja stavlja naglasak ne samo na svoje građane, nego i na sve Židove, koji žive u drugim zemljama. Ta politika je dovela do toga da se izraelsko stanovništvo od 1945. do 1980. povećalo za osam puta u usporedbi sa Hrvatskom, koja je u istom periodu izgubila skoro pola svoga stanovništva bijegom od komunizma i neimaštine. Izraelsko ministarstvo dijaspore osnovano je u ožujku 2009. godine i od tada ubrzano radi na sinergiji iseljenika sa svojom domovinom i za to ulaže ozbiljna materijalna sredstva.
Od 2008., zbog financijske krize i Portugal se okrenuo svojoj dijaspori jer je prepoznao globalnu snagu svog iseljeništva, a jednu od mjera koju je njihova vlada poduzela je imenovanje državnog tajnika za iseljeništvo.
Pored toga, osnovali su 2012. pod pokroviteljstvom predsjednika države, Vijeće portugalskih zajednica u svijet, sastavljeno od 80 članova, koje služi kao savjetodavno tijelo pri izradi zakona i drugih odluka. Ovo vijeće se sastaje jednom godišnje, a po potrebi i više puta, u Lisabonu. Ono se sastoji od 5 regionalnih svjetskih vijeća na različitim kontinentima. Jedan od aspekta ovog vijeća je briga o popisu Portugalaca u iseljeništvu, a vijeće također sudjeluje i u izbornom procesu i pomaže u svim predmetima pravne i građanske prirode, vezane za iseljenike. Sve ove aktivnosti su svrstane u četiri najbitnije grupe: gospodarstvo, znanost, kultura i građanstvo. Naoružan svim ovim alatima, Portugal pokazuje jaku spregu sa svojim iseljeništvom.
Da li to Hrvatska i BiH mogu ostvariti uz malo dobre volje?
Organizacija Švicaraca sa sjedištem u Bernu, osnovana je 1916. i kao zaklada se izborila 1992. za pravo Švicaraca da glasuju i poštom, što je uvelike povećalo njihov izlazak na političke izbore u toj zemlji. To je kulminiralo njihovim velikim učešćem u radu četiri glavne parlamentarne stranke. 1958., osnovali su Fond solidarnosti za Švicarce u inozemstvu.
Svake godine u kolovozu, ova organizacija organizira kongres dijaspore koji se održava svaki put u drugoj regiji Švicarske. Osim ovog kongresa osnovali su 2015. i Parlament Švicaraca u inozemstvu, koji služi kao platforma za mlade iseljenike.
Da li bi Hrvatska i BiH također mogli uspostaviti sličan model za dijasporu, koji bi u budućnosti mogao ne samo omogućiti bolju spregu sa mladima van domovine, nego time omogućiti i da se veliki dio njih vrati?
Autor: CroExpress Datum objave: 12.03.2024.
