Oba doma parlamenta BiH održat će hitne sjednice i to vjerojatno već u petak kako bi potvrdili zakon o sprječavanju sukoba interesa što ga je u srijedu usvojilo Vijeće ministara, a političari u toj zemlji očekuju kako će to biti dovoljno da Europsko vijeće nakon 20. ožujka odobri otvaranje pristupnih pregovora. 

“Mislim da smo otključali ta vrata”, izjavio je u četvrtak lokalnim medijima Predrag Kojović, zastupnik vladajuće Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH i član međustranačke radne skupine koja je imala zadaću usuglasiti tekst zakona na čijem je usvajanju inzistirala Europska komisija kako bi šefovima država ili vlada Unije preporučila da na predstojećem zasjedanju daju suglasnost za otvaranje pregovora s BiH.

Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi na društvenoj je mreži X u četvrtak objavio kako je ga je o usvajanju ovog zakona te o drugim reformskim koracima na europskom putu izvijestila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto.

“Pozdravljam usvajanje zakona”, napisao je Varhelyi dodajući kako se provedba reformi mora nastaviti.

Hitne sjednice Zastupničkom doma i Doma naroda parlamenta BiH sa samo jednom točkom dnevnog reda odnosno prijedlogom usvajanja zakona o sprječavanju sukoba interesa trebale bi biti održane u petak ili najkasnije u ponedjeljak.

Prema dostupnim informacijama koje je prenio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti je na tragu europskih praksi, predviđa strogi nadzor nad imovinom i angažmanima državnih dužnosnika, članova njihovih obitelji i povezanih osoba te predviđa drastične kazne kakvih do sada nije bilo.

O sukobu interesa ubuduće bi odlučivalo neovisno tijelo sastavljeno od pravnih stručnjaka dok je do sada ta zadaća pripadala članovima političkih stranaka koji u pravilu nisu izricali nikakve ozbiljnije sankcije.

Iako je Europska komisija ranije zahtijevala da prije izrade preporuke Europskom vijeću o otvaranju pregovora BiH usvoji i zakon o sudovima, o tome među političarima do sada nije postignuta suglasnost.

U BiH nagađaju kako Komisija sada na tom zakonu ipak neće inzistirati, svjesna poteškoća u dogovaranju.

I dalje je neizvjesno kako će biti riješen problem izmjene izbornog zakona jer Europska komisija također traži usvajanje “paketa integriteta” odnosno uvođenja novih tehnologija kojima bi se osigurao bolji nadzor izbornog procesa.

HDZ BiH je do sada inzistirao da se usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata no za to nije dobio suglasnost stranaka bošnjačko-građanskog bloka koje su dio vladajuće koalicije.

One inzistiraju da se taj problem riješi na cjeloviti način odnosno izmjenama ustava kojima bi se eliminirala svaka diskriminacija građana BiH temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Ne usuglase li se sada koalicijski partneri o tom pitanju izvjesno je kako će intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti izmjene koje traži Bruxelles kako bi se po novim pravilima mogli održati lokalni izbori planirani za listopad. 

Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 07.03.2024.