Hrvatski sabor izglasao je u petak Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.
Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih a 17 protiv. Sa galerije glasanje su pratili članovi Glavnog odbora Matice hrvatske i članovi radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku a njegovo donošenje popraćeno je dugim pljeskom.
Zakonom se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.
Potvrđuje se da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture.
Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.
Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika.
Propisuje i pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.
Novi zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskog jezika, područje primjene hrvatskog jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko.
Uoči glasanja o tom zakonu Davorko Vidović (Socijaldemokrati) poručio je da su članovi njegove stranke odlučili glasati suzdržano.
Nismo protiv jer je jezik nedvojbeno temeljno identitetsko uporište nacije i kulture i zaslužuje biti dio zaštićeno kulturno dobro prvog reda, ali nismo ni za jer je priprema toga važnog dokumenta napravljena tako da imamo pravo sumnjati da se njime hoće izazvati dodatne podjele, da će produbiti sukobe među jezikoslovcima a ne želimo ni da on postane alat za određivanje tko su pravi i dobri Hrvati a tko „mali, škuri, crni”, kazao je.
Katarina Peović (RF) ponovila je da je to „totalitarni zakon” koji kriminalizira dijalekte, nameće kako će se govoriti u javnom prostoru što bi moglo za posljedicu imati strah od govorenja u javnom prostoru.
Na to je Hrvoje Zekanović (HDS) ustvrdio da je taj zakon, kao i kod glasanja za podršci Ukrajini, svojevrsna demarkacijska linija u političkom smislu „između vas i nas”.
Jedno totalitarno su njezine izjave, reagirala je Marijana Petir (NZ) na izlaganje Peović.
Marija Selak Raspudić (Most) kazala je da njezina stranka podržava zakon ali je prozvala i ljevicu i HDZ za licemjerstvo.
Ne zna je li licemjernije slušati izmišljene razloge ljevice koja odjednom pokazuje pretjeranu skrb o hrvatskom jeziku i njegovim narječjima ili s druge strane HDZ koji se sada u predizborno vrijeme dosjetio da odjednom skrbi o tom istom identitetu a čiji ministri su odbili ranije donijeti zakon o jeziku i proglasiti godinu Marulićeve Judite, rekla je.
Uslijedilo je niz pozivanja zastupnika na povrede Poslovnika u kojima su ponovili svoje stavove za i protiv zakona, te se međusobno prozivali.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 26.01.2024.
