Inicijativa “Vrati se, Hrvatska te zove” pruža podršku i pomoć zainteresiranim potomcima hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi oko stjecanja hrvatskog državljanstva te mogućnostima dobivanja radne dozvole, traženju smještaja u Hrvatskoj i ponudi poslova u zemlji svojih predaka.
Tko će biti budući stanovnici Hrvatske? Možda upravo potomci Hrvata koji su nekoć otišli u svijet? Projekt „Vrati se, Hrvatska te zove“ želi izaći u susret baš njima te smo ih zato tijekom studenog i prosinca pratili pratili na terenu u Urugvaju i Argentini. Uvid u temu nam je dala María Lorena Škarek, voditeljica spomenute inicijative koja se i sama prije nekoliko godina preselila u Hrvatsku.
– Projekt smo započeli od Južne Amerike. Najprije smo kontaktirali hrvatske organizacije koje postoje u 13 južnoameričkih zemalja koje okupljaju Hrvate i njihove potomke. Svi su pokazali veliki interes. Zato smo započeli izradu web stranice i ankete koja omogućuje izradu baze podataka o Hrvatima, koji se žele vratiti u domovinu, i potomcima Hrvata sve do šeste ili čak sedme generacije – rekla nam je Škarek.
“Vrati se, Hrvatska te zove” u Urugvaju i Argentini
Projekt je u studenome predstavljen na 7. Susretu hrvatske dijaspore Južne Amerike u Montevideu i na susretu hrvatskih žena CroActivas u Buenos Airesu. Uslijedili su posjet gradovima Cordoba i Rosario. Unatoč ljetnim vrućinama koje trenutno vladaju Argentinom susreli smo broje članove hrvatskim zajednice. Argentina je zemlja s najvećim brojem potomaka Hrvata u Južnoj Americi i mnogi od njih su zainteresirani doći u zemlju svojih predaka. Među njima su bile i sestre María Brunela Bozikovich i Julieta Bozikovich koje su s nama podijelila svoje dojmove i nedoumice.
– Došle smo s velikim očekivanjima. Zanima nas sve o Hrvatskoj, o obrazovanju, o poslovima i o mogućnosti da ostanemo živjeti tamo; moja sestra i ja bismo voljele zajedno otići živjeti u Hrvatsku. Ona je neko vrijeme učila hrvatski, bilo je prilično komplicirano, ali nije bilo nemoguće. Ja ga još nisam učila. Radim kao nastavnica tjelesne kulture, to mi se jako sviđa i voljela bih moći raditi u struci, ali na drugom kraju svijeta – istaknula je Julieta.
– Mislim da je za sve nas hrvatski jezik najveća prepreka, ali dobro, možemo ga naučiti, i stvar je posvetiti vrijeme tome. Moj je san otići živjeti u Hrvatsku i tamo obavljati svoju buduću profesiju. Studiram upravljanje ljudskim potencijalima i mislim da bih se uz znanje jezika i s osnovama engleskog mogla dobro snaći – nadodala je Maria Brunela.
Inicijalni troškovi preseljenja i jezična barijera najveći su izazovi. To potvrđuje i Ana María Duvnjak, koja je na izlaganje došla iz 70 km udaljenog grada San Nicolás.
– Moj sin želi otići u zemlju svojih djedova i vrlo je uzbuđen. Imamo tamo obitelj, a uz posao i na zemlji odakle su naši korijeni imat će sve što nam treba jer jako volimo Hrvatsku – rekla je Duvnjak.
Zato je osobni susret s potencijalnim radnicima ključan kako bi se moglo ponuditi cjelovito savjetovanje.
Radna snaga iz Argentine u Hrvatskoj?
Sve ukazuje na to da je privlačenje radnika s dalekih strana svijeta danas strateško pitanje. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini izdano je 32.734 dozvola za boravak i rad dok je 2023. godini već do 30. rujna izdano 133.014 istih. Sve upućuje na to da će se taj trend nastaviti, no preostaje vidjeti hoće li radnici iz Južne Amerike u tome imati znatan udio. Voditeljica projekta María Lorena Škarek ukazuje na čimbenike koji bi tome mogli ići u prilog.
– Puno ljudi nas pita o uvjetima za stjecanje državljanstva i o mogućnostima dobivanja radne dozvole, o tome kako se traži smještaj u Hrvatskoj, kakav je posao moguće pronaći. Ima mnogo pitanja i zaista puno ljudi želi ići, ali ne znaju odakle krenuti. Stoga je ideja da im pružimo podršku i pomoć s bilo kojim pitanjima koje imaju – naglasila je Škarek.
Najviše Argentinaca u Europi nalazi se u Španjolskoj gdje se najlakše integriraju. Procjenjuje se da ih je oko 400.000. No i Hrvatska može biti privlačna. Uz obiteljske veze, redovito se ističu ekonomska stabilnost, sigurnost i kvaliteta života. a projekt “Vrati se, Hrvatska te zove” stavlja u prvi plan upravo to. Ona zato ističe da u su im potrebni to točniji podaci s terena, kako bi u suradnji s institucijama i subjektima na tržištu rada, mogli ponuditi primjerena radna mjesta te zaključuje.
– Imamo brojne partnere u automobilskoj, farmaceutskoj i gastronomskoj industriji, ovisno o interesima svakog pojedinca. Ne radi se samo o turizmu i ne pozivamo ih samo na ljetnu sezonu; želimo da dođu i pokušaju biti u Hrvatskoj godinu dana, pa ako im se svidi, neka ostanu. Za hrvatsku dijasporu, preseljenje u Hrvatsku nije samo pitanje blagostanja ili ekonomskih uvjeta. To je povratak u zemlju predaka koje vode srca i duša – zaključila je María Lorena Škarek, voditeljica projekta “Vrati se, Hrvatska te zove”.
Vidjeti one koji su poput Marie Lorene savladali ove izazove ima veliku vrijednost. Osobito za one koji trebaju dodatnu podršku i kojima ovakvi projekti mogu biti poticaj za životnu odluku.
Autor: CroExpress Datum objave: 03.01.2024.
