Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Europske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO saveznica, rekao je za podgorički dnevnik Pobjeda hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvatski šef diplomacije komentirao je stav crnogorskog ministra obrane Dragana Krapovića, koji je u utorak u parlamentu te zemlje rekao da ono što se dogodilo u logoru Morinj, “nije posljedica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji”.
Krapović je to izjavio odgovarajući na pitanje zastupnika prosrpske desnice Jovana Vučurovića, hoće li crnogorska vojska ukloniti spomen-ploču stradalim zarobljenicima u bivšem logoru Morinj koju su prošle godine postavili tadašnji ministri u crnogorskoj vladi Ranko Krivokapić i Raško Konjević uz prisustvo hrvatskih dužnosnika.
“Za mene je to bilo nešto što je posljedica rata u bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija, nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je cijela stvar nesretno provedena u djelo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore prisustvovali i dužnosnici s hrvatske strane: ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved”, rekao je Krapović na parlamentarnom odboru za sigurnost i obranu.
Grlić Radman, komentirajući stavove Krapovića, kaže da odnose Crne Gore i Hrvatske treba razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje te da je o tome nedavno u Zagrebu razgovarao s crnogorskim šefom diplomacije Filipom Ivanovićem.
Trajno obilježavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za daljnji nastavak izgradnje kulture sjećanja
“Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Europske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO saveznica. To znači da od Crne Gore očekujemo spremnost da se otvoreno i iskreno nastavi suočavati s nedavnom prošlošću, s onime što se događalo tijekom velikosrpske agresije na dubrovačkom području u devedesetim godinama prošlog stoljeća te između ostalog i u logoru Morinj”, rekao je Grlić Radman za Pobjedu.
Kaže i da je trajno obilježavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za daljnji nastavak izgradnje kulture sjećanja koja će počivati na istini o onome što se dogodilo i, kako je istakao, na jasnoj osudi ratnih zločina i poštovanju žrtava.
“Želim vjerovati da će i ova nova vlada Crne Gore nastaviti raditi na tome u cilju postizanja istinske pomirbe i jačanja dobrosusjedskih odnosa. Zahvalni smo ministrima tadašnje vlade Crne Gore što su 2022. konačno postavili spomen-ploču i time se suočili s dijelom svoje prošlosti, no svaki budući pokušaj njezinog uklanjanja smatrat ćemo povredom sjećanja na nevine žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Republike Hrvatske”, zaključio je Grlić Radman.
Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su u listopadu prošle godine ministar vanjskih poslova Krivokapić i ministar obrane Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomacije Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Medveda.
Ubrzo nakon toga, crnogorska Uprava za inspekcijske poslove naložila je Općini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za postavljanje spomen-ploče. Od tada, Vojska Crne Gore čuva ploču, kako ne bi bila uklonjena ili oskvrnavljena.
Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata s područja Dubrovnika tijekom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani. Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Žalbeni sud Crne Gore tu presudu potvrdio i učinio pravomoćnom.
Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju te da je u njemu vladala atmosfera terora i straha za goli život, čemu su oštećeni bili neprestano izloženi.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 28.12.2023.
