Autor: Anamarija Manestar
Slijedom dosadašnje uspješne stručne suradnje Hrvatske akademske zajednice u Austriji i dr. Josipa Seršića, u prostorijama HAZ-a održano je stručno predavanje ‚Hrvatski liječnici i hrvatski jezik‘.
Cilj ovog predavanja bio je naglasiti koliko je tema liječnika u hrvatskoj književnoj povijesti rijetko istražena. Zanimljiva je činjenica koliko je liječničko zvanje slično stvaranju književnog uratka: slušanju pacijenta, donošenju odluke kroz saznanja i konačno postavljanju dijagnoze, naglasila je uvodno voditeljica razgovora Anamarija Manestar.
Dr. Seršić je rekao kako Hrvatska ima dugu tradiciju odnosa liječnika koji se bave književnošću. Neopravdano su ti liječnici i zapostavljani, poput Ante Kuzmanića, oca hrvatskog narodnog pokreta Dalmacije, naglasio je. Dimitrije Demeter je poznat kao pisac, ali ne i potpisnik tzv. lažnog Bečkog dogovora iz 1850.godine. Naveo je i da su Ivan Mažuranić i Jakov Užarević, također liječnik, svojim Njemačko-ilirskim slovarom iz 1842. god. postavili osnovicu za druge rječnike.
Na pitanje iz publike zašto se liječnici u tolikoj mjeri bave politikom, odgovara da postoji jedna crvena nit koja povezuje liječnike, ne samo s jezikom, nego i s politikom a to je njihovo životno i stručno iskustvo.
Tematska večer je završila domjenkom uz glazbu uživo.
Datum objave: 21.03.2016.
