1830. godine u Donjoj Mahali je otvorena škola, a poslije se s vremenom sve širilo

„Franjevci Bosne Srebrene i školstvo od početaka do kraja 20. stoljeća“, naziv je velikog međunarodnog znanstvenog skupa, koji je danas održan u Franjevačkom samostanu u Tolisi. Događaj je okupio eminentne povjesničare, jezikoslovce i franjevce iz Hrvatske i BiH, njih 15, koji su prezentirali 13 značajnih tema o povijesti školstva i ulozi franjevaca u osnivanju i promicanju školstva.

Franjevci su u prošlosti neumorno radili na opismenjavanju katoličkog puka, osnivanju i radu pučkih škola, gimnazije i višega školstva, odnosno Franjevačke teologije. U pozdravnom obraćanju na skupu gvardijan Franjevačkog Samostana Tolisa fra Mario Jurić kazao je kako mu je čast, ali i odgovornost da se jedan ovakav skup događa ovdje, u našoj Posavini, da smo mi početak pučkog školstva kojeg poznajemo i danas u BiH.

– To je odgovornost i za nas franjevce i dan danas, koji se trudimo raditi, kako u prosvjeti, školstvu i kulturi, tako i na duhovnom planu i zaista naš narod prepoznaje našu ulogu u povijesti, ali i danas, kazao je uz ostalo fra Mario, te izrazio nadu da će i Zbornik radova s ovog znanstvenog skupa ugledati svjetlo dana.

Nakon što je skup otvorio domaćin fra Mario Jurić, pozdravne riječi čestitanja značajne obljetnice uputili su: fra Petar Jeleč, definitor Provincije Bosne Srebrene, fra Josip Jozić, dekan Franjevačke teologije, prof.dr. Miroslav Akmadža, Hrvatski institut za povijest, prof.dr. Milenko Bevanda, prorektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Tado Oršolić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Đuro Topić predsjednik Vlade ŽP, Sanja Vlaisavljević, federalna ministrica kulture i sporta, Iva Ivanković izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i na kraju visoki pokrovitelj znanstvenog skupa dr. Dragan Čović.

Kroz pozdravne govore je naglašeno kako je ovo iznimno značajna obljetnica, 200 godina od osnivanja prve pučke škole u Tolisi, koja zaslužuje da se na najvišoj razini kroz znanstveni pristup o njoj govori, te ogromnoj ulozi franjevaca u školstvu.

Jednodnevni međunarodni znanstveni skup odvijao se kroz tri sesije. Uz moderatorstvo Zvonke Benkovića, Rudolfa Barišića i Tade Oršolića, ugledni predavači predočili su svoje znanstvene radove: Tado Oršolić, Ante Bralić, Petar Jeleč, Miro Radalj, Mario Katić, Milan Vrbanus, Marinko Marić, Danko Mihajlović, Petar Vrankić, Rudolf Barišić, Zvonko Benković, Miroslav Akmadža i Marijan Karaula.

Međunarodni znanstveni skup zajednički su organizirali Franjevačka provincija Bosne Srebrene, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Hrvatski institut za povijest, zatim Hrvatski institut za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Sveučilište u Mostaru, Franjevačka teologija Sarajevo i Franjevački samostan Tolisa. Visoki pokrovitelj današnjeg događaja je Hrvatski narodni sabor BiH i predsjednik Dragan Čović, a potporu su dali i Federalno Ministarstvo kulture i sporta, Grad Orašje i Vlada ŽP te Franjevačka provincija Bosne Srebrene.

Veliki broj gostiju, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti svih razina potvrdili su respektabilnost znanstvenog skupa u Tolisi. Uz pokrovitelja predsjednika HNS-a BiH dr. Dragana Čovića, bila je i izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Iva Ivanković i izaslanik i zastupnik Hrvatskog sabora Radoje Vidović, zatim federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević, predsjednik Vlade Županije Posavske Đuro Topić, generalni konzul RH u Tuzli Ivan Bandić, izaslanica državnog tajnika Zvonka Milasa, u ime Središnjeg državnog ureda Žana Ćorić, gradonačelnik Grada Orašja Marijan Oršolić u ime Nadbiskupije i nadbiskupa Tome Vukšića, vlč. Anto Vrhovac i vlč. Vlatko Rosić, brojni svećenici i predstavnici institucija, udruga, prosvjetni djelatnici i dr.

U svojem izlaganju prof. Tado Oršolić je naglasio kako je najzaslužnija osoba i utemeljitelj prve pučke škole u Tolisi bio fra Ilija Starčević, ugledni franjevac, prosvjetitelj, vješt u komunikaciji, snalažljiv u teškom vremenu u kojem je živio i djelovao u tadašnjoj osmanskoj Bosni u prvoj polovici 19. stoljeća. U svojem radu Oršolić je uz ostalo nastojao dati odgovor što je potaklo fra Iliju na osnivanje pučke škole, kako je pridobio odobrenje tadašnjih osmanskih vlasti za otvaranje škole, kakav je bio stav uprave Provincije Bosne Srebrene prema pučkoj naobrazbi, te s kojim su se teškoćama susretali fratri župe Tolisa i fra Ilija, prilikom rada pučke škole u uvjetima kompleksnih društveno političkih prilika u Bosni.

– On je osobno uživao veliko povjerenje kapetana Huseina Gradaščevića, upravitelja gradačačke kapetanije, u čijem, se upravno – administrativnom dijelu nalazio i toliški kraj, naglasio je Oršolić.

Fra Zvonko Benković je govorio na temu „Franjevačka klasična gimnazija Visoko između dvaju Svjetskih ratova“, a svoje izlaganje je potkrijepio zanimljivim fotografijama iz daleke povijesti, od kojih su pojedine prvi put predstavljene javnosti.

– Povijesno političke prilike između dvaju Svjetskih ratova, od kojih Franjevačka provincija Bosna Srebrena, kao ni gimnazija nisu bili izuzeti, odražavale su se na brojnost učenika, najprije na smanjenje, a zatim krajem 1920. godine i znatno povećanje, što je stvorilo preduvjete za proširenje gimnazijskih prostora, izgradnju dodatnog krila samostana i zgrade konkvikta. Uz sve to, gimnazija je postala ne samo odgojno i obrazovno, nego i kulturno središte, kako franjevačke provincije, tako i Grada Visokoga, kazao je Benković.

Fra Marijan Karaula je naglasio kako je godinama nakon svršetka Drugog svjetskog rata Katolička crkva u Jugoslaviji smatrana društvenim neprijateljem i s njom se na nekakav način trebalo obračunati. Najjednostavniji način, kaže fra Marijan, bio je uskratiti joj sredstva za svakodnevni život i u tom smislu donesena su dva zakona koja su bitno utjecala uopće na život, ali i na djelatnost Katoličke crkve u novoj jugoslavenskoj državi, te na odnos Crkve prema Jugoslaviji.

–Zakonom o agrarnoj reformi, Provinciji je oduzeta većina zemljišta, a sa zakonima s dragovoljnim pristankom ili bez pristanka fratara, svi su samostani Bosne Srebrene, osim onoga u Kraljevoj Sutjesci, koliko-toliko bili uzurpirani, te poslužili novim vlastima da u njih smjeste vojsku, školu, zatvor, neku zdravstvenu ustanovu ili čak skladište žita i cementa. Problem oduzimanja nije zaobišao ni samostane u kojima su bile smještene odgojno-obrazovne ustanove Bosne Srebrene u Sarajevu i Visokom, naglasio je uz ostalo fra Marijan Karaula.

U zaključku znanstvenog skupa, jedan od članova organizacijskog odbora, ujedno moderator i predavač prof.dr.sc. Tado Oršolić, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti u Zadru, uz ostalo je istaknuo kako ovaj skup šalje jasnu poruku da je znanje moć, a znanje dolazi iz naobrazbe i školstva, a franjevci su to znali.

–Vjerujem da smo uspjeli obraditi one kvalitetne teme, ali će sve to biti šire prezentirano u zborniku radova. Otvaranje prve pučke škole, u tom vremenu je bilo značajno postignuće i jedan napredak koji je postignut u narodu. Danas kada gledamo prisutnost franjevaca Bosne Srebrene, oni su ovdje na prostoru Bos. Posavine i Toliške župe dali doprinos razvoju duha naroda, što je jako važno, zatim vjere i opstojanja puka. Praktički i u Domovinskom ratu smo bili svjedoci prisutnosti franjevaca zajedno sa svojim pukom. Sve to je odnos koji se izgradio kroz stoljeća i do danas, istaknuo je prof. Tado Oršolić i poručio kako je ponosan da je ovakav značajan skup održan upravo u njegovom rodnom kraju.

– Meni osobno kao tolišaninu puno znači i sina ovoga kraja ponukalo me da sudjelujem u samoj pripremi organiziranja znanstvenog skupa, s kojom temom, na koji način, s koliko sudionika i slično. Kako je fra Ilija Starčević napisao, puk ovoga kraja i ove župe je puno pomogao u izgradnji prve škole, budući da je kapela i prva pučka škola bila u Tolisi, pa su mu tolišani bili najbliži u pomaganju. Ne treba zaboraviti i da je cijeli puk ove župe pomagao u izgradnji, a praktički već od 1830. godine u D. Mahali je otvorena škola, naravno uz posredovanje fra Ilije Starčevića, a poslije se sve širilo, osobito od sredine 19. stoljeća. Ne samo meni kao tolišaninu, nego općenito našem kraju ovdje u Posavini i svim drugima na prostoru Grada Orašja, na čast je da možemo reći da je upravo takva prva pučka škola osnovana na ovome području“, zaključio je Tado Oršolić.

Autor: CroExpress, radio Orašje Datum objave: 15.10.2023.