Autor: Francisko Pavljuk
Njemačka kancelarka Angela Merkel ovih je dana usporedila trenutne migrante i izbjeglice iz Sirije sa situacijom iz 90-tih godina kada je Njemačka primila veliki broj izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jedan čitatelj tvrdi sljedeće:
’90-ih godina Njemačka je nepravedno postupila prema tim izbjeglicama.’
Došao sam u Berlin kao 13-godišnjak pred sam Božić 1993. godine zajedno sa sestrom i roditeljima. Smjestili su nas u ‘Wohnheim’ (bivša vojarna), na početku s ruskim izbjeglicama, a kasnije i s izbjeglicama s Kosova. Imali smo dvije male sobe. Sanitarne čvorove i kuhinju dijelili smo s drugim obiteljima. Mojim roditeljima nisu htjeli dati radnu dozvolu punih pet godina, nego smo živjeli od socijalne pomoći. Bili smo stalno na Duldungu po šest mjeseci, tako da Berlin nismo smjeli napustiti i kretati se po Njemačkoj. Na kraju su nam i putovnice zaplijenili, pa smo Duldung imali u takozvanoj ‘trolisnici’.
Nakon završetka 9. i 10. razreda u trgovačkom lancu ‘Rewe’ sam nakon Bewerbungsgesprächa bio primljen za Ausbildung za ‘Kaufmann im Einzelhandel’. Nažalost, od tog Ausbildunga ništa nije bilo, jer s Duldungom nije bio moguć. Njemačke vlasti su se bile toliko oholo postavile prema tadašnjim hrvatskim i bosanskim izbjeglicama, te ih prisilno 1997.-1998. godine protjerivali iz Njemačke. Nisu gledali je li tvoje mjesto odakle dolaziš sada Republika Srpska ili slično. Dva put sam išao na policiju ne bi li mi odobrili Ausbildung. Bili su toliko neljubazni da s njima nikakva komunikacija nije bila moguća. Nisu jednostavno htjeli s vama razgovarati. Čak je i direktor tvrtke ‘Rewe’ s njima želio razgovarati, no bezuspješno. U ljeto 1998. godine dobrovoljno sam se tada s obitelji vratio iz Njemačke. Dakle, 70% izbjeglica iz Hrvatske i BiH prisilno su vratili, a 30% je ostalo, jer su ih na njemačkim sudovima tužili i dobili parnicu.
Stoga je svako uspoređivanje trenutnih migranata s našim izbjeglicama iz 90-tih godina apsurdno, jer Njemačka nas tada nije prijateljski prihvatila. Nije nas nitko pozvao i pisao nam na veliko ‘Willkommen’. Za razliku od Njemačke, Austrija je od samoga početka svim tadašnjim izbjeglicama odmah dala radnu dozvolu, a i na kraju nikoga nije prisilno vratila. Većina ih i danas živi i radi u Austriji.
Datum objave: 03.02.2016.
