Analitičar Goran Bandov govorio je za N1 u Novom danu o tome što bi se u svijetu moglo događati u 2023. godini, a upozorio je i na opasnost koja prijeti zbog klimatskih promjena.
“Kad govorimo o ratu u Ukrajini ne izgleda da to ide kraju. To će prouzročiti nove energetske krize. Ovisnost Europe o ruskom plinu je umanjena, ali ne do kraja. Energetske krize bit će puno šire. Ostaje i pitanje globalne prehrane. Ruska blokada izvoza žitarica iz ukrajinskih luka izazvala je ogromnu krizu i u drugim regijama. Takve stvari možemo očekivati i u ovoj godini”, kaže dodajući kako je Turska odradila izvrstan posao medijatora u pregovorima oko žitarica i zbog njihovog dobrog rada otvorene su luke.
“Znamo već neke mehanizme, a najopasnije bi moglo biti pitanje klimatskih promjena, za njih se uopće nismo pripremili. Vidimo značajne klimatske udare, od silnog vala hladnoća, poplava…”, govori.
Otpor prema promjenama
“Ljudi koji su dobitnici trenutnog sistema ne bi htjeli promjene. Svaka tranzicija je skupa, dok se ne dogodi. Kad se dogodi, postaje svakodnevnica i na nju se privikavamo”, kaže o odbijanju nekih da pristanu na konkretne poteze koji bi ublažili posljedice klimatskih promjena, koje su, prema njegovim riječima, vrlo radikalne.
Bandov objašnjava i kako jedan stupanj u globalnoj temperaturi znači mnogo jer od njega može ovisiti hoće li neka vrsta žitarica uspijevati u određenim područjima, a o tome opet ovisi hoće li doći do nekih migracija… “Klimatske promjene su strašno opasne, a događaju se. Mi malo toga činimo. Postoje izvrsni dokumenti UN-a poput Agende 20-30. … Uvijek je pitanje provedivosti”, kaže.
Milanović u Mađarskoj
Govoreći o posjeti predsjednika Milanovića Mađarskoj, odakle je uputio cijeli niz kritika prema EK-u.
“Društvo je mrtvo ako nema talasanja, ona su nužna. I sve dok su u okvirima koji potiče društvo da bude bolje i kvalitetnije, ona su život. Kad ona postanu orkanski vjetar, onda su opasna jer se možete i sami potopiti. Kad govorimo o Mađarskoj, oni su u nezavidnoj situaciji, gospodarski ne stoje najbolje, pitanje je sredstava iz Bruxellesa. Mađarska je drugi primatelj neto sredstava iz EU-a, to je značajan dio njenog budžeta i ona na neki način ovisi o tome. Orban je 90-ih bio liberal, progresivac… Govorimo o vremenu do 2010. godine. Imate osobu koja je progresivac, miljenik Europe. On 2010. potpuno mijenja smjer, a ono što je zapravo bitno, nije samo pitanje liberalne demokracije, kako ju je Orban sam nazvao, nego je to i pitanje vladavine prava, nepotizma, korupcije, ali i vjerodostojnosti i partnerstva s NATO-om i EU-om. Bitno je da on ima značajno drugačije stavove prema Rusiji i Kini. Talasanje je dobro, ali ne smije doći do snage orkanske bure…”, govori.
Autor: CroExpress, N1 Datum objave: 23.01.2023.
