Autor: Zoran Stupar
Britansko Ministarstvo obrane nedavno je objavilo ‘Globalne strateške trendove do 2045.’ Riječ je o petom izdanju uratka koji izrađuje britanski DCDC (Centar za razvoj, koncepte i doktrine), a koji na vrlo zanimljiv način opisuje ljudsku budućnost, kako bi britanskoj politici poslužilo kao pomoć pri izradi za sigurnosnih i obrambenih strategija.
U najnovijem izdanju Globalnih strateških trendova Britanci predviđaju tko će biti najjača sila svijeta 2045. godine, koje bolesti i nepogode će ‘kositi’ čovječanstvo, zašto će razvoj tehnologije dovesti do socijalnih nemira, kakvu će ulogu u društvu imati religija… Tu su i pomalo sumorna predviđanja koja se tiču onog o čemu mnogi ‘teoretičari zavjera’ pričaju – kontrole uma, emocija i privatnosti, ali i o vojnicima-robotima. Također, opisano je i moguće stanje na pojedinim kontinentima i svjetskim regijama. Otkrivaju i kakve će posljedice to imati za sigurnosne i obrambene sektore zemalja svijeta te koja su moguća buduća žarišta sukoba.
Demografija
Do 2045. godine na Zemlji bi trebalo biti 10,4 milijardi stanovnika, zahvaljujući duljem očekivanom životnom vijeku, smanjenoj dječjoj smrtnosti i velikom natalitetu zemalja u razvoju. Japan i neki dijelovi Europe doživjet će pad broja stanovnika. Povećan broj stanovnika i rapidna urbanizacija mogli bi naškoditi stabilnosti zemalja u razvoju.
Urbanizacija
Do 2045. godine 70 posto stanovnika moglo bi živjeti u gradovima. Urbanizacija i posljedice klimatskih promjena mogli bi pojačati humanitarne krize, posebice jer će većina urbanih područja biti na ili blizu obale što znači da će biti osjetljivije na poplave.
Resursi
Do 2045. će se povećati potrebe za resursima, zbog povećanja broja stanovnika. Povećat će se potreba za hranom, a neke zemlje smanjit će svoju agrikulturalnu produktivnost. Doći će do velikih nestašica vode. Ugljen i hidrokarbonati će ostati najvažniji izvori energije, iako će i obnovljivi izvori pojačati svoj udio.
Okoliš
Povećanje razine mora povećat će rizik od poplava, posebno u područjima koja često pogađaju tropske ciklone. Povećat će se suše i valovi vrućine, kako u intenzitetu, tako i u trajanju i frekventnosti. Neke od ovih prirodnih katastrofa, zbog međuovisnosti izazvane globalizacijom, imat će posljedice daleko od mjesta na kojem se dogode.
Zdravlje
Napredak tehnologije mogao bi dovesti do značajnog napretka medicine i zdravstva pa bi tako, vjeruju Britanci, mogli razviti lijekove protiv nekih vrsta raka. Razvijat će se umjetni organi i prostetički udovi kontrolirani umom. No, problem će biti povećanje fizičke neaktivnosti i nezdrava prehrana, što bi moglo dovesti do epidemije pretilosti.
Transport
Do 2045. mogao bi biti raširen transport bez vozača. Napredak u supersoničnim letovima mogao bi dovesti do komercijalizacije suborbitalnih svemirskih letova. Automobili bez vozača ionako više nisu nikakva novost.
Informacije
Ovdje je najavljena revolucija. Način na koji prikupljamo, spremamo i analiziramo informacije mogao bi nam dati mogućnost predviđanja širokog spektra fenomena, od predviđanja mjesta na kojima će se dogoditi kriminal, do efekta klimatskih promjena. Kako se sve više svakodnevnih uređaja povezuje na Internet, sakupljat će se sve više informacija o našem životu i okolišu, što će otežati privatnost.
Automatizacija poslova
Roboti i mašine bez ljudskih operatera do 2045. će biti uobičajene, poput današnjih kompjutera. Zamijenit će ljude na radnim mjestima, što bi moglo dovesti do masovne nezaposlenosti i socijalnih nemira. Kada roboti budu sposobni za izražavanje emocija i kompliciraniju interakciju, zakomplicirat će se odnos između strojeva i ljudi. Roboti će promijeniti i način na koji se ratuje; Britanci vjeruju da bi neke zemlje mogle robotima zamijeniti vojnike, mornare i pilote. Ovdje rade tipično zapadnjačko predviđanje, a to je da će u zapadnim zemljama na pozicijama odlučivanja ostati ljudi, zbog ‘etičkih razloga’, dok ‘drugi možda neće biti toliko voljni učiniti kompromis između brzine i odgovornosti’.
Korupcija i novac
Ako se problem korupcije ne sredi, do 2045. će pojačati globalnu nejednakost i konflikte. Tehnologija bi mogla pomoći u borbi protiv korupcije. Moguće je širenje alternativnih valuta, iako će nacionalne valute ostati dominantne. Alternativne valute mogli bi koristiti kriminalci. Jedinstvena svjetska valuta je malo vjerojatna, dok bi američki dolar trebao ostati najvažniji. Kina će vjerojatno dopustiti veću financijsku liberalizaciju, što će dovesti do vjerojatnog prestizanja američkog GDP-a.
Identitet i uloga države
Država će i 2045. imati dominantnu ulogu. Individualci bi se mogli manje identificirati prema nacionalnosti zbog rastućih migracija i jačih veza sa virtualnim zajednicama. Neke države mogle bi izgubiti monopol nad vlastitom sigurnošću te zapošljavati privatne tvrtke za taj sektor. Osobnu privatnost bit će vrlo teško postići. Religija će ostati važan dio identiteta. Tehnološki napredak mogao bi transformirati ljudski identitet poboljšavajući senzorsku percepciju, fizičke predispozicije ili čak kontrolu emocija, poput straha.
Obrana – troškovi i sposobnost
Kinezi će do 2045. dostići SAD u troškovima za obranu, zahvaljujući svojoj rastućoj ekonomskoj snazi. Ove dvije velesile trošit će mnogo više od drugih zemalja, možda i do polovice ukupnih svjetskih troškova za obranu. Za obranu će mnogo više trošiti i Indija, a povećat će se i ruski budžet, iako ne toliko dramatično. Europske zemlje neće povećati svoje obrambene budžete, osim u slučaju neke velike prijetnje. Napredak u tehnologiji mogao bi dovesti do povećane efektivnosti ne-smrtonosnog oružja i povećati preciznost oružja. To bi trebalo promijeniti narav sukoba.
Sjeverna Amerika
Do 2045. godine klimatske promjene bi mogle dovesti do povećanog broja suša i poplava. Ekonomija bi ipak trebala ići u pozitivnom smjeru zahvaljujući novim energetskim rezervama. Regija bi trebala ostati stabilnom i politički utjecajnom. Odnos između SAD-a i Indije mogao bi biti snažniji, ali i odnos Amerikanaca i Kineza, barem na području trgovine. No, neke druge stvari mogle bi ih razdvajati i pojačavati tenzije između dvaju država.
Latinska Amerika
Brazil i Meksiko bit će među najvećim svjetskim ekonomijama. Neke zemlje imat će snažnu vojnu industriju. Očekuje se da će regija ostati stabilnom, ali i da će se nastaviti proizvodnja i globalna distribucija narkotika.
Europa
Europsko jedinstveno tržište i euro trebali bi opstati do 2045. EU bi se mogla širiti, ali ne na sve zemlje koje žele ući. Izazov bi mogla predstavljati sigurnost. Rusija će ostati velesila i sačuvati mogućnost za regionalne intervencije. Europa i Kina mogle bi postati partneri u rješavanju budućih kriza.
Bliski istok i Sjeverna Afrika
Ovo područje vjerojatno će ostati nestabilno.
Subsaharska Afrika
Velike ekonomske razlike će ostati, ali regionalna ekonomija mogla bi rapidno rasti, no ovisno od države do države. Ovdje se očekuje najveći rast broja stanovnika, koji će se u nekim zemljama u idućih 30 godina udvostručiti. Do tada bi većina ljudi trebala imati pristup internetu. Klimatske promjene mogle bi imati velik utjecaj na ovu regiju, s posebno teškim posljedicama za agrikulture. Opasnost prenosivih bolesti poput AIDS-a i malarije ostat će velika, a pridružit će im se dijabetes i rak.
Centralna Azija
‘Stanske’ zemlje (Kazahstan, Kirigistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan) i dalje će biti podložne etničkim konfliktima, naglim političkim promjenama, ekonomskim šokovima, nestašicama hrane i prirodnim katastrofama.
Južna i Istočna Azija i Oceanija
Dominirat će Kina i Indija, a treću ekonomiju po snazi imat će Japan. U ovoj regiji do 2045. će živjeti polovica svjetskog stanovništva.
Polarna područja
Kako led na Arktiku i Antarktici nestaje, mnoga područja, koja su dosad bila nedostupna, mogla bi postati otvorena komercijalnoj eksploataciji, posebice nafte i plina. Moguće je da će neke zemlje željeti pokazati ‘mišiće’ na Arktiku ako procijene da su im interesi ugroženi.
Svemir
Do 2045. ćemo se više oslanjati na svemirsku tehnologiju, posebice u komercijalnim i vojnim sektorima. Svemir bi mogao postati dostupniji kompanijama, organiziranom kriminalu, privatnicima, državama…
SAD ostaje svjetski lider?
Sve ovo dovodi do ključnih obrambenih i sigurnosnih implikacija, kako ih vide Britanci. Među njima se ističe predviđanje da će SAD ostati najjača velesila svijeta, iako će ih Kina sustići u veličini obrambenog budžeta. Kao buduća žarišta sukoba spominju se Južno i Istočno Kinesko more, Korejski poluotok, Kašmir, ali i Arktik. Predviđa se da će se povećati broj ljudi sa ugrađenim senzorima i kompjuterskim uređajima te da će kontrola uma biti sofisticiranija.
Evo i svih implikacija:
– tehnološki napredak omogućit će dijasporama da ostanu blisko povezane sa matičnim zemljama; to bi moglo dovesti do prenošenja problema iz matičnih zemalja u zemlje življenja i obratno
– veći broj žena mogao bi biti u prvim redovima ratova diljem svijeta
– seksualno nasilje i dalje će biti obilježje konflikta i državnog nasilja
– gradovi u velikim ekonomskim problemima, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, mogli bi predstavljati velike sigurnosne izazove, posebice zbog veće urbanizacije
– urbanizacija, koja koncentrira populacije, ih čini osjetljivijima na prirodne katastrofe ili namjerne činove nasilja
– veća uporaba nuklearne energije povećava mogućnost da radioaktivni materijali padnu u krive ruke
– vremenske katastrofe vjerojatno će se značajno povećati te uzeti veći broj ljudskih života; iako, trebali bi se ojačati i sustavi ranog upozorenja
– vojska i sigurnosne snage mogle bi češće pomagati u humanitarnim katastrofama
– veće oslanjanje na automatizirane tehnologije mogle bi olakšati cyber napade na transportne sustave
– kriminalci i teroristi mogli bi imati jači utjecaj na naše svakodnevne živote zbog veće isprepletenosti informacija i komunikacijskih mreža
– nivo nadzora mogao bi biti povećan; ‘nevidljiva’ vozila lakše će se otkrivati te se, posljedično, teže odrađivati tajne akcije, posebice u urbanim područjima
– sustavi kojima ne upravlja čovjek mogli bi imati veću ulogu u ratu, mijenjajući mu narav; cijena takvih sustava će se smanjivati, a kriminalci i teroristi će lakše dolaziti do njih
– širenje alternativnih valuta moglo bi kriminalcima olakšati nezakonito stjecanje novca, a državi teži nadzor nad njim
– države će vjerojatno teže djelovati jedinstveno, što bi moglo smanjiti mogućnosti konflikta; ojačat će utjecaj nedržavnih organizacija i privatnog sektora, posebice u sigurnosnom sektoru
– povećat će se broj ljudi sa ugrađenim senzorima i kompjuterskim uređajima; uređaji koji kontroliraju um će biti sofisticiraniji, a komunikacija dvaju mozgova omogućena
– SAD i Kina imat će slične obrambene budžete
– vojske ne bi trebale biti veće nego danas
– SAD će ostati najmoćnija zemlja svijeta
– NATO će ostati ključan igrač za Sjevernoamerikance, ali Europljani bi mogli snositi više troškova
– međunarodne terorističke prijetnje ostat će snažne na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi (ovdje se treba prisjetiti da su Amerikanci i Britanci u Iraku 2003. intervenirali na temelju lažnih podataka o navodnom postojanju oružja masovnog uništenja)
– u Subsaharskoj Africi moglo bi doći do većih tenzija i konflikata
– kineska vojna snaga do tada bi mogla biti otprilike kao američka, a u nekim područjima i jača; indijska će biti jača, ali vjerojatno ne toliko
– Istočno i Južno Kinesko more mogli bi biti žarišne točke novih konfrontacija između Kine, SAD-a i njihovih saveznika; također i Kašmir, Korejski poluotok te granica između Kine i Indije
– komercijalna ekspanzija u Arktičkom oceanu tražit će snažniju obranu suvereniteta zemalja koje polažu pravo na Arktik
– povećano oslanjanje na svemirske tehnologije mogle bi značiti veće posljedice za distribuciju električne energije, komunikacije, navigaciju, logistiku i sl., u slučaju velikih smetnji satelitima.
Datum objave: 15.08.2014.
