Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) od premijera Andreja Plenkovića traži hitnu tematsku sjednicu Vlade o stanju u stočarstvu i poljoprivredi te odgodu primjene novog ZPP-a na godinu dana zbog teške krize u tom sektoru, izvijestili su iz HPK.
Hitnu tematsku sjednicu Vlade iz HPK traže kako bi se raspravljalo o stanju u stočarstvu i poljoprivredi, kao i prehrambenoj sigurnosti Hrvatske. Dodaju i da je Upravni odbor HPK podržao Deklaraciju Višegradske skupine u kojoj se traži odgoda primjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU za dana, odnosno da stupi na snagu 1. siječnja 2024.
Tu su Deklaraciju, dodaju iz HPK, prošlog tjedna potpisali predstavnici poljoprivrednih komora organizacija Višegradske skupine i Estonije, Litve, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koji su se sastali u Bratislavi i raspravljali o jačanju doprinosa naše regije sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i u svijetu te su usvojili zajedničko stajalište.
Zbog rasta inputa potrebne hitne intervencije
Zbog konstantnog povećanja cijena žitarica, ali i ostalih inputa, potrebne su hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržao opstanak gospodarstava. Proizvodi od stoke (meso, mlijeko, jaja) ne pokrivaju ni 50 posto uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih dana kreću se od 350 do 400 eura po toni, što je nezapamćeno. Na godišnjoj razini pšenica i kukuruz su poskupjeli čak 85 posto u odnosu na prošlu jesen, a u odnosu na razdoblje od prije godinu dana i višegodišnji prosjek, cijene su veće 150 posto”, iznose iz HPK.
Alarmantnim drže i poskupljenje vitamina, minerala i ostalih dodataka za prehranu stoke u iznosu od 200 do 400 posto.
Stoga smatraju da bi Vlada trebala pronaći model s kojim bi se proizvodnja zadržala, odnosno povećala, inače će, kako upozoravaju, velik broj uzgajivača stoke odustati od proizvodnje jer kroz proizvodnju mesa/mlijeka gube velike količine uloženog novca.
– Cijene proizvoda ni približno ne prate cijenu ulaznih troškova, a svugdje su već uračunate najavljene i isplaćene potpore koje ni približno nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka, upozorava predsjednik HPK Mladen Jakopović.
U 2022. se u odnosu na 2020. očekuje pad proizvodnje goveđega mesa za otprilike 4 posto, prema izračunu FAZOS-a, ali takva procjena, kažu iz HPK, može se smatrati konzervativnom, s obzirom da se sektor suočio s brojnim problemima, poput rasta cijena osnovnih inputa i energenata u kratkom razdoblju od šest mjeseci.
Broj stoke na razini Hrvatske je konstantno u padu, poručuju iz HPK, a s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, ukoliko se ne pronađe odgovarajući model, procjene su da će proizvodnja pasti dodatnih 25 posto.
Uz to, u 2022. se očekuje i daljnji pad broja svinja u Hrvatskoj iz sličnih razloga, te bi procijenjeni pad broja svinja od 3,2 posto mogao biti i veći ako se trenutna volatilnost na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabilizira, kažu iz HPK.
Veliki problemi su i u peradarstvu, s obzirom da su peradari jedini sektor gdje se mora osigurati temperatura objekata 35C i koji su ovisni o kupnji žitarica, a proizvođači peradi ne mogu iz operativne dobiti podmiriti troškove plina, jer cijene svih ostalih troškova probijaju povijesne razine i dolazi do logističkih problema s pakiranjem proizvoda, transporta i drugih.
Očekuju se posljedice rata u Ukrajini
“Mora se uzeti trenutna globalna situaciju u obzir, te su od države potrebne hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržala konkurentnost. Posljedice rata u Ukrajini sektor će svakako osjetiti, ponajviše u vidu povećanih troškova hrane za životinje, energenata, goriva”, ističu iz HPK.
Po njima, treba poduzeti hitnu mjeru i omogućavanje zasijavanja neobrađenih poljoprivrednih površina u vlasništvu RH, koja iz raznih razloga na natječajima nisu stavljena u funkciju ili natječaji uopće nisu raspisani, a drže i da je sada u krizi, kada je proizvodna cijena kukuruza 50 posto niža od tržne, potrebno omogućiti proizvođačima stoke da smanje troškove hrane za iduće razdoblje.
Potrebno je i osigurati robe u strateškim zalihama (robnim rezervama) kako bi se mogla dobiti po cijeni po kojoj je kupljena, kao i poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europ.
– Na probleme tržišta hrane ukazale su i države Višegradske skupine u zajedničkoj deklaraciji, čiji je potpisnik i HPK. Napominjemo da se vlade zemalja koje su blizu granice s Ukrajinom moraju u većoj mjeri nositi s posljedicama rata zbog čega ukazuju na to da vremenski okvir za provedbu novih pravila već jest vrlo zahtjevan (manje od šest mjeseci). Stoga je zatražena odgoda provedbe nove Zajedničke poljoprivredne politike EU za godinu dana, odnosno do 1. travnja 2024., poručuje Mladen Jakopović.
Autor: CroExpress/HINA Datum objave: 04.04.2022.
