Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian upozorio je na prvom Europskom humanitarnom forumu Europsku uniju da bi rat u Ukrajini mogao započeti “izuzetno ozbiljnu” globalnu prehrambenu krizu.
Ne stabilizira li se tržište energenata zbog kojeg se ovih dana bilježe visoke cijene pšenice, bijeli kruh u Hrvatskoj mogao bi dosegnuti rekordno visoku cijenu od čak 15 kuna za komad, potvrdila je Jutarnjem listu direktorica Žitozajednice Nada Barišić, prenosi Geopolitika.news.
Trend rasta cijena prehrambenih proizvoda pokazatelj je najavljenih posljedica uvođenja proturuskih sankcija kao i ruskih sankcija uvedenih Europi. Je li moguće da su, zbog sukoba u Ukrajini, Europljani izloženi najozbiljnijoj prehrambenoj krizi posljednjih desetljeća?
Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice i čini više od 18% međunarodnog izvoza. Prema Opservatoriju ekonomske složenosti, Rusija i Ukrajina izvezle su ukupno 25,4% svjetske pšenice.
Tona pšenice na francuskoj burzi trenutačno stoji 400 eura, u Argentini 354, a u Chicagu 399 eura za tonu, što znači da je za kilogram pšenice sada potrebno izdvojiti čak tri kune. Nadalje, prosječna veleprodajna cijena bijelog brašna u 2021. godini iznosila je 2,50 kuna za kilogram, dok je trenutačno na razini od četiri kune, a poskupljenja u veleprodaji već su se prelila na cijene maloprodajnih proizvoda te nitko ne može garantirati da i dalje neće rasti.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian upozorio je na prvom Europskom humanitarnom forumu Europsku uniju da bi rat u Ukrajini mogao započeti “izuzetno ozbiljnu” globalnu prehrambenu krizu.
“Ako se crnomorski prometni koridori dodatno poremete ovim rastućim ratom, cijene prijevoza će brzo skočiti, udvostručiti se ili čak utrostručiti.” Dodao je: “Vrlo brzo, preživjeli ukrajinski farmeri pokušat će zasijati svoja proljetna polja na nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, odakle je Svjetski program za hranu (WFP) do sada crpio više od polovice naše pšenice”.
Budući da rat traje, većina tog izvoza je sada propala. To je dovelo do naglog povećanja cijena hrane i troškova proizvodnje. Situacija na poljoprivrednim tržištima postaje još napetija. Čak i prije invazije, indeks cijena hrane Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) bio je na najvišoj razini u posljednjem desetljeću.
Unatoč tome, polovicu ponude pšenice uvozi Afrika, gdje je Egipat najveći svjetski uvoznik. Sav je izvoz hrane u Ukrajini zaustavljen te će rat će ove godine znatno otežati proizvodnju hrane. Neke zemlje, uglavnom u Africi i na Bliskom istoku, uvelike se oslanjaju na uvoz iz Rusije ili Ukrajine u dostizanju nacionalne prehrambene sigurnosti. Na primjer, 90% egipatskog uvoza pšenice dolazi iz Ukrajine i Rusije, posebno za pečenje kruha. Trenutno je cijena pšenice oko 400 eura po toni. To je 100 eura po toni više nego tijekom prehrambene krize 2008. godine, piše u izvješću Europske zelene stranke. Dodaju da je Europskoj uniji situacija nešto drugačija. EU je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To znači da EU izvozi više hrane nego što uvozi. Dobra vijest je da se ne moramo bojati nestašice hrane, tvrde.
No, ruska agresija na Ukrajinu već je dovela do naglog povećanja troškova proizvodnje hrane. Kao i kod svih vrsta proizvodnje, rast cijena energenata dovodi do povećanja cijena poljoprivrednih goriva. Sve veći troškovi proizvodnje hrane i više svjetske cijene mogli bi dovesti do viših cijena u našim trgovačkim lancima.
To bi moglo biti pogubno za siromašna kućanstva, pogotovo jer bi cijene energije također mogle rasti još više.
Iako je malo vjerojatno da ćemo vidjeti nestašicu hrane u EU, rat u Ukrajini će utjecati na naše cijene hrane. Zeleni navode da će nam trebati kratkoročne akcije za zaštitu od ovih učinaka, ali da zbog njih Europa ne bi trebala ostaviti po strani svoju dugoročnu viziju.
Potreban je plan za izbjegavanje slične krize u budućnosti, navodi se u izvješću Europske zelene stranke. Nadalje, tvrde da kratkoročne mjere za očuvanje sigurnosti hrane u EU moraju biti dvostruke te su potrebne konkretne humanitarne akcije za pomoć ljudima u Ukrajini. Istodobno, potrebno je ojačati sigurnost hrane u EU-u kako bi stari kontinent postao otporniji na buduće krize.
Autor: CroExpress Datum objave: 01.04.2022.
