Autor: Z.S.
U Bejrutu, glavnom gradu Libanona, u terorističkom napadu u četvrtak, dan prije napada u Francuskoj, ubijeno je više od 40 ljudi. Opera u Sydneyu ili Brandenburška vrata nisu zasvijetlila u crvenoj i bijeloj, bojama libanonske zastave.
‘Usred tog kaosa i tragedije (terorističkih napada u Parizu i Bejrutu, op.a.), jedna uznemirujuća misao nije mi napuštala glavu. To je ista misao koja se ponavlja nakon svakog takvog događaja, koji su vrlo česti: mi zapravo ne vrijedimo ništa’, piše Elie Fares, libanonski doktor, na svom blogu.
‘Kada su moji ljudi poginuli na ulicama Bejruta 12. studenog, svjetski vođe nisu ustali u osudi. Nije bilo izjava kojima se izjavljuje sućut sa libanonskim narodom. Nije bilo globalne ljutnje što su nevini ljudi čija je jedina krivnja što su bili na krivom mjestu u krivo vrijeme (…) Obama nije izjavio kako je njihova smrt zločin protiv čovječanstva; na kraju, što je čovječanstvo nego subjektivan pojam koji opisuje vrijednost čovjeka na kojeg se misli’, piše ovaj Libanonac.
‘Kada su moji ljudi umrli, nijedna zemlja nije upalila svoje spomenike u bojama njihove zastave. Ni Facebook se nije gnjavio s tim (…) Kada su moji ljudi umrli, svijet nije žalovao. Njihova smrt je samo nevažna mrlja u ciklusu vijesti iz svijeta, nešto što se događa u ‘tim’ dijelovima svijeta’, piše on.
Libanonska zastava je, inače, prepoznatljiva po stablu cedra na središnjem bijelom polju, koje obrubljuju dva crvena polja.
Napomenimo i da je u posljednja tri dana u Iraku ubijeno više od 200 ljudi i otkrivene su dvije masovne grobnice sa 150 tijela. Ne navodi se koliko je među stradalima civila, a koliko vojnika no, od početka zapadnjačke invazije na Irak, u ovoj je zemlji stradalo više od 146 tisuća civila, prema podacima stranice Iraq Body Count. Razlog zbog kojeg je izvršena invazija, oružje za masovno uništenje koje je u svom posjedu navodno imao diktator Saddam Husein, nikad nije pronađeno.
Datum objave: 16.11.2015.
