Autor: Dr. sc. Božo Skoko
Diljem svijeta živi oko četiri milijuna Hrvata i njihovih potomaka. I nisu sve to gastarbajteri ili fizički radnici koji su zaboravili maternji a nikada nisu dobro naučili jezik zemlje primateljice, kako se često insinuira. A niti su sve sami desničari, koji pjevaju ustaške pjesme…
Među njima su i američki kongresmeni, i čileanski profesori, biskupi i književnici, argentinski veleposjednici, britanski poslovni ljudi, australski bankari… Posebna su vrijednost druga i treća generacija naših iseljenika, jer poznaju obje domovine i mentalitete, savršeno govore jezike, školovani su na prestižnim stranim sveučilištima, umreženi su s tamošnjim elitama i pritom im je stalo do Hrvatske…
Koliko je takvih profesionalaca i domoljuba dobilo priliku zastupati Hrvatsku primjerice kao veleposlanici ili konzuli? Koliko je takvih stručnjaka danas uključeno u gospodarski oporavak zemlje? Koliko smo naših poslovnih ljudi privukli da ulažu u domovinu? Mi očekujemo investicije neznanih ulagača, dok se nimalo ne trudimo oko naših ljudi koji godinama investiraju milijarde diljem svijeta, a pritom na Hrvatsku neće gledati samo kao na mjesto za oplodnju svog kapitala.
Kako će se umirovljenici, koji su cijelog života mučili po svijetu kako bi osigurali pristojnu starost vratiti u Hrvatsku i ovdje potrošiti ušteđevinu, kad primjerice naša država povratniku sa švicarskom mirovinom u iznosu od 9.000 kuna uzima čak 40%! Mi se hvalimo turizmom kao najunosnijom gospodarskom granom. A znamo li što je nakon turizma, drugi najveći izvor prihoda naših građana?
Upravo novci koji stižu od njihove rodbine iz dijaspore. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj je napravio analizu koja pokazuje kako je naše iseljeništvo tijekom prvih dvadeset godina hrvatske samostalnosti u Hrvatsku uputilo oko sto milijardi eura. To je otprilike gotovo šest godišnjih proračuna. I sad mi recite koja normalna država ne bi iskoristila takav potencijal!?
Ili ih barem pitala za savjet! Izraelci, Irci i Poljaci su davno shvatili kako je iseljeništvo demografski, financijski, ulagački i lobistički potencijal. Susjedne nam države imaju ministarstva zadužena za odnose s dijasporom… A mi činimo sve kako bi naše iseljenike udaljili što dalje od domovine. Ako žurno ne promijenimo taj odnos (pri čemu nije dovoljno samo osnivanje ili održavanje na životu pojedinih institucija) i one mlade s početka priče, koji su krenuli put Kanade ili Australije, zauvijek ćemo izgubiti.
********
Božo Skoko je docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću. Područja njegova znanstvenog interesa su: odnosi s javnošću i komuniciranje, međunarodni odnosi, nacionalni identitet i imidž te mediji. Suutemeljitelj je Millenium promocije, jedne od vodećih hrvatskih agencija za odnose s javnošću te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije. Autor je četiri knjige te dvadesetak znanstvenih radova vezanih za odnose s javnošću, promociju i upravljanje imidžom države. Član je Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Datum objave: 06.08.2014.
