Po dolasku u Lisabon, skupinu od 51 hodočasnika dočekala je kiša, što nije predstavljao nikakav problem, jer se odmah krenulo u raspjevanom i molitvenom ozračju u panoramski razgled Lisabona. Naš vodič odnosno naša voditeljica Nataša Buljić, uputila nas je u zanimljivosti ovoga grada, npr. trga Pambala i oltara Domovine, gdje smo vidjeli veliki spomenik obnoviteljima, koji su iznova sagradili Lisabon nakon potresa u godini 1755.
U panoramskom razgledu prolazili smo kraj trga Rossio, sljedeći ulicu Slobode (Avendida da Liberdad) te na brežuljku vidjeli utvrdu sv. Jure, na kojemu su bila prva plemena i stanovnici tog povijesnog Lisabona. Razgledali smo katedralu Sao George Alfama, gdje je kršten omiljeni svetac svega svijeta, sv. Ante Padovanski, koji posebno štovan u našem narodu. Crkva ‘Santo Antonio a Sé’, nalazi se ispod katedrale, na mjestu gdje je nekada bila rodna kuća ovog omiljenog sveca. Prelazeći preko mosta ‘Vasco da Gama’, stigli smo do svetišta Krista Kralja, gdje smo proslavili svetu misu.
COIMBRI
Drugog dana putovali smo prema povijesnom gradu Coimbri, danas gradu studenata, s jednim od najznačajnjih sveučilišta u Europi, koje je utemeljeno 1290. godine od kralja Dinisa i njegove supruge sv. Elizabete. Grad se nalazi oko sat i pol vremena vožnje sjeverno od Fatime. Inače se tijelo sv. Elizabete čuva u samostanu siromašnih Klarisa u Coimbri, te se svake godine slavi njezin blagdan s velikom feštom sedam dana. U procesiji se nosi sarkofag, a puk njenu ruku ljubi jer su se te ruke upravo zalagale za bijedne i siromašne.
Uživali smo u izvanrednom pogledu na grad Coimbre, gdje se nalazi samostan Svetoga križa, gdje je boravio i sv. Ante Padovanski. Tu je susreo prve franjevce te se odlučio za siromaštvo i slijeđenje Krista u franjevačkom redu, te se povukao u samoću na brdo iznad grada, gdje se nalazi franjevačka crkva, u kojoj smo proslavili svetu misu, koju je predvodio župnik HKM Offenbach, fra Tomislav Dukić u koncelebraciji s fra Marinkom Vukmanom, župnikom HKM Main-Taunus/Hochtaunus.
NAZARE
Daljnje putovanje nas je dovelo do Gospinog svetišta u Nazare na Atlanticu. Povijest mjesta povezuje se uz kip Crne Gospe, zvane Gospa od mlijeka. Prema predaji taj je kip, jedan od dva najstarija Gospina lika u Portugalu, načinjen u Nazaretu. U večernjim se satima grupa hodočasnika uputila do kapele Ukazanja, gdje je slijedilo bdijenje uoči velikog dana sjećanja na zadnje Gospino ukazanje i čudesnom ‘plesu sunca’, na kojem su prisustovali oko 70.000 ljudi. Također je župa Main-Taunus/Hochtaunus imala čast sudjelovati u bdijenju, odnosno u molitvi krunice, koju su predmolili Mila Miličević i Mario Trifunović, dok je župnik Main-Taunus/Hochtaunusa fra Marinko Vukman na početku svete mise imao priliku pozdraviti sve hodočasnike na hrvatskom jeziku.
FATIMA
Treći dan hodočašća odvijao se u svetištu Gospe Fatimske, gdje smo posjetili crkvu Presvetog Trojstva, koja može primiti oko 9.000 vjernika. Zlatni mozaik, vidljiv u pozadini, predstavlja zemaljsku i nebesku Crkvu iz Knjige Otkrivenja, novog Jeruzalema. Uz likove anđela, proroka, apostola i svetaca te troje vidjelaca, dodao je umjetnik i likove portugalske zaštitnice svete Elizabete i blažene Majke Terezije iz Kalkute. Nakon obilaska crkve, slijedila je međunarodna sveta misa koju je predvodio kardinal Giovanni Battista Re u koncelebraciji s mnogobrojnim biskupima i svećenicima.
AJUSTRELA
Posljednji dan, 14. listopada, započeo je slavljem svete mise i raspjevanim hodočasnicima, koji su se sa svećenicima fra Marinkom Vukmanom i fra Tomislavom Dukićem, sestrom Magdalenom Višić i voditeljicom Natašom Buljić uputili prema Ajustrela, gdje se nalaze rodne kuće malih pastirića, te odlazak u Lisabon, gdje se koristilo vrijeme za zajedničke fotografije kod utvrde Belem i ostalih spomenika. Ako je suditi prema raspoloženju hodočasnika popraćenom molitvom, pjesmom i nadasve radošću, čini se kako će ovo hodočašće izroditi mnogo duhovnih plodova, odnosno ostvariti svoj pravi smisao – a to je, da svi otvorimo svoje srce i svojim životom kažemo svoj ‘da’ Bogu, kao što je to Marija učinila.
Autor: CroExpress Datum objave: 17.10.2015.
