U serijalu članaka ’30 mjesta koja biste mogli posjetiti ovog ljeta’ hrvatskim iseljenicima koji i ove godine planiraju odmor provesti u Hrvatskoj predlažemo neke od turističkih bisera Hrvatske koji možda dosad nisu vidjeli, kao i neke koji su slabo poznati javnosti. U prvom dijelu serijala članaka predlažemo šest mjesta u prečesto zapostavljanoj Slavoniji i Baranji, koja biste svakako trebali posjetiti, ako budete u mogućnosti.

1. Kopački rit

Ako želite doživjeti iskonsku prirodu, prirodu u punoj ljepoti, ali i prirodu nesmiljenu i žestoku, tada posjetite Kopački rit. Ondje ćete se podjednako suočiti i s ljepotom rađanja i s tugom umiranja. Sve što priroda može pokazati u svojoj beskrajnoj raznolikosti, naći ćete u šumama i vodama Kopačkog rita.

Kopački rit pravo je mjesto za odmor i rekreativni šport ribolovcima i lovcima. Tu je stanište više tisuća srneće divljači, čuvenih beljskih kapitalnih jelena, divljih svinja i pernate divljači. Ovdje preko godine boravi oko 270 vrsta ptica i to je pravi ornitološki raj, u koji se brzo i lako može doći dobrim prometnicama i neposrednim promatranjem uvjeriti izbliza u ljepote i bogatstvo očuvane prirode atraktivnom plovidbom po Kopačevskom jezeru.

Nepregledni trščaci, močvare i bare idealno su stanište nadaleko poznatog baranjskog jelena, srne, divlje svinje, divlje mačke. Od sitne divljači treba spomenuti: zeca, lisicu, jazavca, fazane i kune zlatice. Izvor: TZ Osječko-baranjske županije 

2. Đakovačka ergela

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji uzgoja konja na tom području. Konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 19. stoljeća.

Danas kao Državna ergela Đakovo, za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.

Brojnim nastupima u svijetu, đakovački lipicanci pronosili su i pronose glas o Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena nastupom đakovačkih lipicanaca na otvorenju Olimpijskih igara, engleska kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila Ergelu i provezla se gradom slavnim i nadaleko poznatim četveropregom đakovačke ergele.

Osim svoje osnovne djelatnosti, radi velike atraktivnosti za najširu javnost i sve većeg broj ljubitelja konja i konjičkog sporta, Državna ergela Đakovo postala je nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovo, Slavoniju, ali i Hrvatsku. Izvor: http://www.ergela-djakovo.hr/

3. Crkva iz 12. stoljeća u zaboravljenom selu


IMG_0314.jpg
Foto: brodski-stupnik.hr

Maleno, gotovo zaboravljeno mjesto Lovčić nalazi se ponad bogatih stupničkih vinograda dvadesetak kilometara zapadno od Slavonskog Broda. Lovčić je posvema jedinstven lokalitet u Brodsko-posavskoj županiji, ali i na širem prostorima. On, naime čuva sjećanje na srednjovjekovnu povijest ovih prostora.

U Lovčiću se nalazi crkvica Sv. Martina iz 1167. te ostaci, odnosno nalazište, ranosrednjovjekovne utvrde. Fascinantnost ovog mjesta proizlazi iz toga što su gotovo svi tragovi ranosrednjovjekovne povijesti Hrvata s ovog područja nestali. A nestali su ponajprije zbog lake uništivosti drveta kao osnovnog građevinskog materijala ondašnjih utvrda i sakralnih objekata. I dok za druge lokalitete postoje legende o postojanju crkvi ili utvrda u Lovčiću one postoje.

Crkvica Sv. Martina kamena je kasnoromanička, jednobrodna građevina isključivo sakralne namjene čime se razlikuje od brojnih crkava-utvrda tog vremena. Crkva Sv. Martina danas je jedina crkva iz tog razdoblja u brodskom kraju, ali može se pretpostaviti da je bila dio niza sličnih crkava kao što je to slučaj u Istri ili dijelovima sjeverozapadne Hrvatske. No, za razliku od mediteranskih romaničkih crkava koje posvema odaju bizantske utjecaje u arhitekturi i ikonografiji, crkva Sv. Martina u Lovčiću svakako pripada zapadnoeuropskoj romantici. Na njezinim zidovima nalaze se freske koje pokazuju likove iz onovremenog svakodnevnog života. I freske i crkvica fasciniraju i pozivaju da ih se ponovno otkrije.

Nedaleko od crkvice ostaci su ranosrednjovjekovne utvrde Gradine. Gradina je datirana u razdoblje od 10. do 13. stoljeća, a uništena je paljenjem čime se njezin kraj može datirati 1241./1242. odnosno provalom Tatara koji su na taj način uništavali srednjovjekovna utvrđenja zapadno kršćanskog prostora. Danas Lovčić, njegova crkva i Gradina vape za ponovnim upoznavanjem. Vjerujemo da će etno-selo koje niče u Lovčiću pridonijeti ponovnom otkrivanju ovog srednjovjekovnog bisera.
Izvor: TZ Brodsko-posavske županije 

4. Muzej vučedolske kulture

IMG_76531-1024x670.jpg

IMG_7708-1024x710.jpg
Foto: Vucedol.hr


Za odrasle, djecu i obitelji koji žele doživjeti nešto novo, lijepo i zanimljivo, Muzej vučedolske kulture nudi novi svemir otkrića i inspiracije uz svoju neusporedivu i neponovljivu kombinaciju položaja, arhitekture, ugodne atmosfere te ponajviše povijesne vrijednosti prezentirane na suvremeni način.
Arheološki lokalitet Vučedol jedan je od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi i eponimni lokalitet jedne kulturne pojave koja je u vrijeme eneolitika, u trećem tisućljeću prije Krista, zauzimala prostor današnjih dvanaest europskih zemalja.

Zbog svog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja. U najdubljim slojevima ostali su očuvani tragovi najstarije neolitičke kulture nazvane Starčevačkom. Ipak, kontinuirani život na Vučedolu u međusobnom preplitanju prati se u vrijeme eneolitika, kada se u vremenskom trajanju od 700 godina ovdje izmjenjuju Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura. Najveći uspon Vučedol je svakako doživio u vrijeme trajanja Vučedolske kulture koja je u cijelom svom trajanju datirana u vrijeme od 3000. do 2200. g.pr.Kr.

Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava nedaleko Vukovara.

5. Park prirode Papuk

Park prirode Papuk jedan je od najmlađih parkova prirode u Hrvatskoj. Zaštićen je zbog izuzetno vrijednih bioloških, geoloških, krajobraznih i kulturno-povijesnih značajki, a obuhvaća područje planine Papuk i zapadni dio planine Krndije.

Preko 90% površine Parka prirode Papuk prekriveno je šumama koje su na pojedinim lokalitetima posebno zaštićene zbog svojih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.

Najveća i najljepša slavonska planina posebno je značajna zbog svoje geološke raznolikosti, izgrađuju je gotovo sve vrste stijena od paleozoika do kvartara, kao i zbog svoje velike litološke raznolikosti stijena, minerala, fosila, geoloških struktura i tekstura, krških pojava. U rujnu 2007. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark i uvršten je u UNESCO-ovu mrežu geoparkova.
Park prirode Papuk svojim geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim obilježjima pruža izvrsna prirodna staništa mnogim životinjskim vrstama, među kojima se svojom brojnošću i raznolikošću posebno ističu ptice i šišmiši. Guste šume Papuka dom su brojnoj divljači,a brzi i hladni planinski potoci Veličanke, Dubočanke, stanište su specifičnim ribljim vrstama, vodozemcima i gmazovima.

Na južnim obroncima Papuka iznad Velike,gorski predjeli Pliš-Mališćak-Turjak floristički su najbogatija područja, te područje vrha Papuka s najvećim udjelom zaštićenih, ugroženih i rijetkih biljnih vrsta.

Na području Parka prirode Papuk sačuvani su značajni ostaci kulturne baštine. Svojom vrijednošću posebno se ističe osam srednovjekovnih fortifikacijskih gradova na obodu Papuka. Sjeverno od današnjeg naselja Velika, na južnom završetku brda Lapjak, nalaze se ruševine starog Veličkog grada. Ova manja srednjovjekovna utvrda, nastala u 13.st.ima izdužen peterokutni tlocrt s trokutastom branič-kulom, okrenutom prema sjeveru.

U neposrednoj blizini Velike nalazi se i svjetski vrijedno arheološko nalazište iz starijeg željeznog doba, grobni humci-tumuli s vrijednim nalazima posuda, nakita i oružja.

JU PP Papuk je u cilju educiranja posjetitelja izgradila i poučnu stazu «Lapjak» koja je ujedno prva brdsko-poučna staza u Slavoniji. Na ovoj stazi, koja dijelom slijedi planinarsku stazu «Šulerov put», postavljene su edukativne table koje posjetiteljima pobliže objašnjavaju pojedine zanimljivosti iz reljefa, hidrologije, vegetacije,flore i faune, geologije i povijesti ovog područja.

Park prirode Papuk je savršeno mjesto za aktivan odmor i rekreaciju. Tu se prije svega misli na planinarstvo, tj. šetnja prirodom koje su aktivne u svim godišnjim dobima, zatim vožnja biciklom, paragliding, slobodno penjanje, zimski sportovi, te bazeni s termalnom vodom koji će vas osvježiti u vrućim ljetnim danima.
Izvor: TZ Velika

6. Slavonski dvorci i utvrde

Dvadesetak dvoraca i utvrda smješteno je diljem Slavonije, od Osijeka do Slavonskog Broda. Tvrđa u Osijeku, dvorac Eltz u Vukovaru, dvorac Esterhazy u Dardi… Svi oni zaintrigirat će vas i vratiti barem nakratko u burnu hrvatsku povijest. Za više detalja i popis dvoraca bacite oko na stranicu Turizam u Slavoniji.  


Autor: CroExpress Datum objave: 21.03.2016.