NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

19.08.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

NA DANAŠNJI DAN Tisuće Hrvata prognano iz Iloka, za one koji su ostali počeo je pakao

Youtube screenshot

Crtica iz Domovinskog rata.

Br. pregleda: 4966

Youtube screenshot

Autor: CroExpress

Velikosrpski mediji ratnu psihozu u Iloku počeli su podgrijavati još u travnju 1990., optužujući demokratski izabranu hrvatsku vlast da tobože oskvrnjujući srpske grobove ‘juriša na mrtve Srbe’. Evociranje slika iz NDH i propovijedanje tobožnje srpske ‘ugroženosti’, postaju svakodnevne političke izjave.

Ono što su Srbi po Iloku i selima činili, uglavnom su činili prema instrukcijama koja su dobivali iz Bačke Palanke, s lijeve obale Dunava. Svaki incident koji bi se dogodio, bio je ‘potpisan’ uglavnom rukopisom istog naručitelja. ‘Metode koje su primjenjivali bile su svakakve’, po riječima Dragana Puškarića, ‘od verbalnih uvrjeda do guranja uginulih životinja u torbe zaposlenim radnicama u tvornici Itexu’. Nakon što su nadrasli, odnosno ‘prevazišli’ vlastite metode verbalnih i inih, niskih pritisaka i objeda Hrvata, u davanju uputa domaćim Srbima Bačkoj se Palanci pridružio i Šid. Zajednički su uveli novu metodu - počeli su zveckanjem oružja.

Naoružanje kojim je raspolagala policija u ovom najistočnijem području Hrvatske bilo je više nego jadno. Skladište je bilo potpuno prazno, pa je Puškarić počeo slati zahtjev za zahtjevom, uz stalna upozoravanja da je rat posve izvjesna opcija i da treba biti pripravan na odgovor. Međutim, službeno mu je malo što bilo moguće biti dostavljeno, jer onoga što je on tražio, nije bilo.

No, tek je u travnju 1991., nakon četničkog skupa u Jagodnjaku, bilo posve jasno da je rat na pomolu. Milan Paroški već je tada Hrvatima dao do znanja što ih čeka: ‘One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera kraj tarabe’. Dana 8. srpnja 1991. JNA napada policijsku ophodnju MUP-a Iloka i ubija policajca Gorana Stipka, a 9. srpnja srpski teroristi napadaju Aljmaš i Ilok. Obrana se u gradu dobro organizirala za što velike zasluge među ostalima nosi i Petar Čobanković. JNA 27. srpnja granatira Ilok, u napadu je ranjeno četvoro pripadnika Zbora narodne garde. Pripadnik Tigrova Zoltan Hadrava uništava tenk JNA. Na zaravan kod Iloka 30. srpnja 1991. stiže jaka tenkovska jedinica JNA (oko 50 tenkova). Nakon toga 2. kolovoza iz Iloka i okolnih sela iseljava većina žena i djece.

Nakon što je
10. listopada izvršen pokolj 25 civila (od toga tri žene) u Lovasu, Iloku je 12. listopada dan ultimatum da okupatorskoj Jugoslavenskoj Narodnoj Armiji preda oružje.

U gradu je
13. listopada održan referendum na kojem se 71 % stanovništva izjasnilo protiv predaje oružja Jugoslavenskoj Narodnoj Armiji, a drugo je pitanje bilo jesu li za zajedničko iseljenje iz mjesta zbog krizne situacije. Za progonstvo se izjasnilo 73 % građana umjesto za život pod okupatorskom armijom.

Pod prijetnjom oružane sile JNA, u Šidu je
14. listopada 1991. potpisan Sporazum o iseljavanju lokalnog stanovništva Iloka, Šarengrada i Bapske. Sporazum je potpisan između predstavnika lokalne vlasti i predstavnika JNA na temelju prethodno održanog referenduma na kojem se stanovništvo izjasnilo za odlazak u progonstvo. Dražen Budiša, član Vlade Republike Hrvatske i koordinator za kontakte s Promatračkom misijom Europske zajednice, u pismu od 15. listopada 1991. kritizira rad Promatračke misije u čijoj je prisutnosti Sporazum potpisan i time omogućeno iseljavanje 10 000 Hrvata. čime je omogućeno etničko čišćenje tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Dana
17. listopada u 7 sati, uz nazočnost promatrača, predano je oružje armiji, dok se je oko 8 sati počela formirati prognanička kolona traktora, osobnih automobila, teretnjaka i kombija. Posljednji iz kolone napustili su nadzorno mjesto u 17 sati i 10 minuta, a prvi iz kolone počeli su stizati u Lipovac, gdje ih je čekala hrvatska garda, oko 18 sati.

Nakon što je prognanička kolona izašla iz Iloka, lice Iloka izmijenjeno je iz temelja. Ušle su postrojbe JNA u grad, a pod zaštitom JNA poslije su došle i četničke skupine domaćih Srba i najekstremnije skupine iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.

Grad je napustilo oko 8000 stanovnika. Oni koji su odlučili ostati, njih oko 1200, šest godina živjeli su pod okupacijom. Prema riječima franjevca Marka Malovića, prijetnje tjelesnim ozljeđivanjem i smrću, privođenja na saslušanja i mučenja, u čemu su prednjačili ‘šešeljevci’ (‘beli orlovi’), bile su uobičajena pojava. Mučilišta su bila podrumi milicijskih postaja, SDK i podrumi privatnih kuća. Po praksi viđenoj u holokaustu, Hrvati su na rukavima morali nositi bijele marame, a kuće su im označene bijelim krpama. Za njih je uveden policijski sat, zabrana kretanja bez propusnica i drugo. 

(Izvor: Wikipedia)

17.10.2016.

Ilustracija (foto: pixabay.com)

ZANIMLJIV TREND U NJEMAČKOJ Ekonomija jača, a sve manje ljudi otvara svoje tvrtke

18.08.2017.

U prošloj godini je samozaposlenih bilo manje od 200.000. Više>

Lloret de Mar, turističko mjesto udaljeno 80-ak kilometara od Barcelone, oduvijek je bila u samom vrhu omiljenih destinacija za učeničke i maturalne ekskurzije hrvatskih škola (Foto: Pixabay.com)

POTENCIJALNA KATASTROFA Ministarstvo zbog terorizma hitno traži od škola da jave koliko hrvatske djece planira u Španjolsku na maturalac

18.08.2017.

Hrvatski učenici tradicionalno na maturalna putovanja počinju kretati upravo u ovo vrijeme. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, drugi dan

FOTO: Pripreme Croatie Bietigheim

FOTO: Medvedgrad

FOTO: Tvrđava Minčeta

FOTO: Proslava u Bad Cannstattu

FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart