NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

24.04.2017
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

'KUHA' MEĐU BUNJEVCIMA Dio ih tvrdi da nisu Hrvati, Žigmanov poručuje: 'Ovo je miloševićevska antihrvatska politika'

Youtube screenshot

Revizionistička nastojanja?

Br. pregleda: 3014

Youtube screenshot

Autor: Hina/CroExpress

Nacionalno vijeće bunjevačke manjine u Srbiji zatražilo je u srijedu da Skupština Vojvodine proglasi aktom nasilne asimilacije dokument iz 1945. godine, kojim je naloženo da svi Bunjevci moraju biti upisani kao Hrvati, na što je iz vodstva hrvatske manjine uzvraćeno kako se radi o aktu političkog egzibicionizma uperenog protiv velikog broja bunjevačkih Hrvata na sjeveru Vojvodine.

Poslije Drugog svjetskog rata Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine donio je proglas 14. svibnja 1945. po kojemu se Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati.

‘Kako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, zapovijeda vam se da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu’, stoji u proglasu i dodaje
da ‘sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdane nove s hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi’.

U povodu inicijative da se taj dokument proglasi aktom nasilne asimilacije i primjerom kršenja ljudskih prava, predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić Ostojić na konferenciji za novinare u Subotici navela je da je provođenje zapovijedi kao ‘povijesnog presedana’ nanijelo ‘katastrofalne posljedice’ po Bunjevce, navodeći da ih je po popisu iz 1918. bilo 100.000, a danas tek oko 16.000.

‘Iskreno se nadam da će ova povijesna nepravda biti jednom ispravljena. Naravno, posljedice ne mogu biti ispravljene, ali će svakako Bunjevcima koji to danas hoće biti i koji se tako izjašnjavaju biti mnogo lakše nego što je to bilo prije’, rekla je Kujundžić-Ostojić, prenijela je agencija Tanjug.

Inicijativa za donošenje ove odluke predana je mjerodavnom pokrajinskom tajništvu od kojeg se očekuje da je proslijedi Skupštini Vojvodine.

Republički zastupnik i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocijenio je da je riječ o postupku koji se treba sagledavati u ‘širem kontekstu revizionističkih nastojanja srbijanske političke klase koji su na vlasti’.

‘Treba javnost podsjetiti da je revizija već učinjena kada je riječ o Draži Mihajloviću i njegovu četničkom pokretu u 2. svjetskom ratu te da je u tijeku i revizija sudskog postupka spram srbijanskog kvislinga Milana Nedića. Očito, i Bunjevci nehrvati zaigrali su u isto kolo - žele osporiti jednu odluku iz povijesti, koja je bila utemeljena na stopiranju i zapriječavanju politika velikosrpskih aspiracija spram Hrvata u Bačkoj’, naveo je Žigmanov.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i povjesničar Slaven Bačić pojašnjava kako je zapovijed Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine izdana zbog postupaka mađarskih okupacijskih vlasti između 1941. i 1944., pod upravom Mihalya Hortya, koje Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.

‘Ta odluka je bila na liniji tadašnje Komunističke partije Jugoslavije o nacionalnoj ravnopravnosti i želji da se spriječi zlouporaba bunjevačkog imena’, izjavio je Bačić.

Žigmanov dodaje da je ista antihrvatska politika obnovljena s dolaskom Slobodana Miloševića na vlast 90-tih i ovim se činom želi okončati.

‘Jer, u njenom temelju jest bacanje ljage na ovdašnje bunjevačke Hrvate, koji se imaju smatrati kao ugroze na 'svetom bunjevačkom biću'. Nadam se da će za ovaj postupak svoj interes očitovati i predstavnici Republike Hrvatske, budući da se opetavano, istina za sada tek potencijalno, država izravno i u punom kapacitetu miješa u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata i to na njihovu štetu’, zaključio je Žigmanov.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Ostali, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

13.10.2016.

Foto: SDUHIRH

HRVATI U SRBIJI ŽELE OBNOVITI RODNU KUĆU BANA JELAČIĆA Milasu predali projektnu dokumentaciju

21.04.2017.

Bačić i Žigmanov su informirali Milasa o najvažnijim aktualnim problemima i izazovima. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Križni put

FOTO: Pisanice od srca

FOTO: Pisanica u Beču

FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik