NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.02.2017
tekst
tekst

Kolumne

POGLED IZ ISELJENIŠTVA Hrvatska će i u novoj Vladi imati više ministarstava nego 20 puta napučenija Njemačka

Foto: Hina/Lana Slivar Dominić

Hrvatski izbori i postizborna pregovaranja kao na orijentalnom pazaru.

Br. pregleda: 2837

Foto: Hina/Lana Slivar Dominić

Autor: Gojko Borić

Nakon gotovo jednogodišnje agonije radi neprirodnih uvjeta djelovanja prošlog Sabora i Vlade, nedavni izbori su ipak donijeli neku jasnoću: HDZ je bio relativan pobjednik, odustalo se od nerazumnog zahtjeva Mosta da premijer mora biti stručnjak, a novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pokazao se komunikativnijim i spretnijim u vođenju pregovora nego Tomislav Karamarko, za koga se može reći da je zalutao u visoku politiku. Pregovori o formiranju Vlade između HDZ-a i Mosta su završeni, a Plenković predaje predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović potpise više od 90 zastupnika nakon čega bez ikakvih daljnjih konzultacija dobija mandat za sastav nove Vlade. Konstitutivnu sjednicu Sabora Predsjednica je odredila u idući petak.

Rusija i SAD imaju pipke u našoj neposrednoj blizini

Iz rečenoga se vidi da Predsjednica ubrzava postupke oko uspostavljanja nove zakonodavne i izvršne vlasti. Tu je potpuno u pravu. Rokovi za to u Hrvatskoj su predugi i vjerojatno smišljeni za neka mirnija unutarnja i vanjska vremena. Naš bliski i daleki okoliš nalazi se trenutno u opasnoj situaciji, čak se govori o mogućnosti ratnih operacija, ne velikoga rata, ali ipak ratnih incidenata, između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. A obje velesile imaju svoje pipke u našoj neposrednoj blizi, u samoj Hrvatskoj, ‘Republici Srpskoj’ i Srbiji. Tu je i Turska sa svojim vanjskopolitičkim ambicijama u Bosni i Hercegovini te na cijelom Balkanu. Prijetnje tzv. Islamske države vjerojatno mogu biti adresirane i na našu zemlju. A u Zagrebu je na vlasti još uvijek tehnička vlada koja ne može i ne smije donositi dalekosežne odluke.

Most još ne zna što je to mlađi partner


Promatrajući poslijeizborne prilike u Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni kako su se ponašali budući obnašatelji vlasti. Most se nešto pripitomio, ali još nije shvatio što znači biti juniorski partner u koaliciji, tu riječ i ne upotrebljava, govori samo o dogovoru, ma što to značilo. Bivši njemački savezni kancelar Gerhard Schröder jednom je rekao, govoreći o koaliciji sa Zelenima, kako se ‘mora znati tko je kuhar, a tko konobar.’ Kuhari su bili socijaldemokratski, a konobari zeleni ministri. Drukčije jedna koalicija manjeg i većeg partnera ne može funkcionirati. U Hrvatskoj HDZ ima 61, a Most 14 ruku u Saboru. Omjer je jasan: jedan prema četiri. Zna se i to da najveća stranka prema starim običajima postavlja predsjednika parlamenta, no u Hrvatskoj to nije išlo.

Mostu je uspjelo proturiti ideju o rotaciji na toj poziciji, prve dvije godine bit će to Božo Petrov, druge dvije netko iz HDZ-a, kao u ‘dobra stara’ jugoslavenska vremena gdje je sve rotiralo. To nije povoljan start za novu vlast. Mostovci su rekli kako ne bi bilo dobro da sve tri važnije funkcije u državi obnašaju pripadnici jedne stranke. A zašto ne? Tako je to u nekoliko europskih država, primjerice u Njemačkoj, pa to ne šteti funkcioniranju njihovih demokracija. No očito je ovdje riječ o golemom nepovjerenju mostovaca prema Plenkovićevu HDZ-u. Drugu čudnu ideju ponovno propagira Most, naime da se prije formiranja Vlade u Saboru izglasaju ni više ne manje nego pet zakona s njihovim zahtjevima. To ne bi smjelo ići, jer novi zakoni se mogu izglasavati tek nakon formiranja Vlade koja ih provodi u djelo. Ako bi mostovcima uspjelo progurati taj plan, značilo bi da bi za ostvarenje tih zakona bila mjerodavna sadašnja tehnička vlada koja ostaje na dužnosti sve dok se ne uspostavi nova hadezeovsko-mostovska vlada, a to bi moglo trajati nekoliko tjedana, što znači da taj zahtjev Mosta nema nikakvu praktičnu vrijednost. Mostovci očito ne mogu odustati od svojih ucjenjivačkih postupaka koji su također loš znak za start nove Vlade.

Kad pogledamo sve ono o čemu su pregovarali HDZ i Most možemo zaključiti da je uglavnom riječ o nekim gospodarskim mjerama, potom o mjerama štednje u javnoj upravi i nekim vanjskopolitičkim koracima koje nije moguće učiniti bez suglasnost vanjskih partnera. Vidi se da je tenor u pregovorima imao Most, a to nije dobro jer ovdje je riječ o politički prilično neiskusnoj družini provincijskih političara koji misle da znaju što je visoka politika, a ne znaju. Čitavo vrijeme pregovora obje su strane nastojale dokazati da mogu jedna bez druge. HDZ je preko medija širio famu kako ima dovoljno ruku za sastavljanje Vlade i bez Mosta, a mostovci su očijukali s mogućnošću odlaska u oporbu što bi moglo rezultirati novim izborima. Sve su to bili pokusni baloni koje je nešto mirniji Plenković ipak uspio probušiti, stalno tvrdeći kako pregovori teku ‘kao po loju’.

Hrvatska ima više ministarstava nego 20 puta napučenija Njemačka


Očito nije bilo tako, ali važni su vidljivi rezultati koju nisu baš sjajni. Vlada će, kako izgleda, biti smanjena za dva ministarstva, a potpredsjednici Vlade biti će resorni ministri. Sjajno, ali moglo je biti i bolje, moglo se broj ministarstava smanjiti za još tri. Hrvatska ima više ministarstava nego dvadeset puta napučenija Njemačka. Nažalost, nitko se nije sjetio da bi trebalo uspostaviti Ministarstvo za dijasporu ili barem neko samostalno Povjerenstvo koje bi vodilo računa o potrebama iseljene Hrvatske. O nama koji živimo vani i mnogo toga činimo za Hrvatsku očevidno nije bilo govora, za što treba kriviti prije svega HDZ koji stalno slatkorječivo priča o iseljeništvu kao važnom dijelu Nacije, a kad treba poduzeti konkretne korake da se ostvare neka njegova prava, kao ono najvažnije o dopisnom glasovanju, onda se ništa ne događa.

Zabraniti propagiranje ustaša i partizana

Unatoč rečenim kritikama ovoj Vladi treba poželjeti svaki uspjeh, jer vremena su teška, a bit će iduće godine i gora kad Hrvatska mora platiti goleme sume kamata za astronomske dugove koje su natrpale bivše vlade. No, nova bi vlast trebala poduzeti i neke dugoročnije korake, kao promjenu Izbornog zakona koji je prava katastrofa jer daje veća prava nacionalnim manjinama i tzv. dijaspori (ustvari bosanskohercegovačkim Hrvatima) nego istinskom iseljeništvu koje je brojčano vjerojatno veliko barem kao polovica sadašnjega hrvatskog pučanstva. Potom, trebalo bi promijeniti Preambulu Ustava Republike Hrvatske u kojemu se spominju Zavnoh i NDH kao izvorište brojnih ideoloških svađa desnice s ljevicom, i obratno, jer sve to pripada prošlosti i nema veze sa sadašnjim potrebama hrvatskoga naroda. Lustraciju bi trebalo izvršiti, ali uglavnom ideološku i političku, to jest zabraniti propagiranje svih totalitarnih ideologija i sustava, u nas konkretno partizanskoga i ustaškoga pokreta. Krivci za komunističke zločine očito su prestari da bi ih se moglo povlačiti po sudovima, a neki od njih bili su aktivni i u demokratskoj vlasti, no neka to prosudi hrvatsko pravosuđe.

Hrvatska bi napokon trebala uspostaviti svoje kulturne institute u važnijim zemljama svijeta, te publicirati tromjesečnike, tjednike i knjige na engleskom i/ili njemačkom jeziku, kako bi istinu o nama širili mi, a ne da suprotne sadržaje plasiraju zlonamjerni stranci. Službeni Zagreb bi se u svezi toga trebao posavjetovati s istaknutim hrvatskim intelektualcima i publicistima u dijaspori koji znaju i umiju kako treba ‘osvajati’ javnosti velikih naroda čija vodstva neposredno, ali i preko međunarodnih institucija itekako utječu na političke i gospodarske prilike u Hrvatskoj.

10.10.2016.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja

FOTO: Zabavne reklame

FOTO: Snijeg u Zagrebu

FOTO: Skijaška staza u centru Zagreba

FOTO: Doček Nove godine u Stuttgartu

FOTO: Nikolinje u hrvatskim misijama

FOTO: Šokački divani