NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

17.10.2017
tekst
tekst

Hrvatska

ROĐENDAN HRVATSKE MORNARICE Prije 25 godina Ivan je podigao trobojnicu na brodu JNA, evo kako je tekla operacija

Foto: Hrvatski vojnik / Wikimedia commons

Junaci akcije bili su Ante Franičević i Ivan Matić.

Br. pregleda: 6084

Foto: Hrvatski vojnik / Wikimedia commons

Autor: CroExpress

Podizanjem hrvatske zastave na prvom brodu koji su hrvatski branitelji u Domovinskom zarobili od bivše JNA, a koji je sada dio muzejskog fundusa u Kaštel Sućurcu, počelo je u srijedu višednevno obilježavanje 25. obljetnice Hrvatske ratne mornarice (HRM).

Središnja svečanost Dana i 25. obljetnice HRM-a bit će u petak, 16. rujna u Šibeniku.

Zastavu je na prvom brodu koji su branitelji zarobili od JNA podigao Ivan Matić, koji je u rujnu 1991. zapovijedao akcijom zapljene toga desantno-jurišnog broda. Brod je bio na remontu u korčulanskom brodogradilištu, a kad je doplovio u Omiš, na njemu je u noći s 14. na 15. rujna 1991. podignuta hrvatska državna zastava.

DJB-103 je naziv za desantno-jurišni brod koji je izgrađen 1977. za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Ovo je prvi ratni brod koji je istaknuo hrvatsku zastavu, te kao takav predstavlja prvi brod Hrvatske ratne mornarice.

Tijek akcije

Zapovjednik HRM-a admiral Sveto Letica je saznao da je u brodogradilištu Greben u Veloj Luci pri kraju remont DJB-103 i da je spreman za plovidbu, a djelatnici brodogradilišta odgađaju njegovu primopredaju. Admiral se nije premišljao već je odmah poduzeo mjere da se brod ni po koju cijenu ne vraća u flotu JRM-a, već da se sprovede na skrovito mjesto, na kome ga JRM neće moći naći.

Admiral je konzultirao Miroslava Lozinu čija je uloga bila da nađe ljude koji će preuzeti brod i odvesti ga na neko skrovito mjesto. Bio je to riskantan zadatak. U to vrijeme vladala je na moru pomorska blokada koju je oglasila JRM i vrijedila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjodalmatinskom području tu zadaću je provodila Taktička grupa (TG) "Kaštela" koja je imala uz veliki patrolni brod, 2 raketne topovnjače, 2 raketna čamca, 2 torpedna čamca i nekoliko manjih brodova, te je bila apsolutnom gospodaricom situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S otoka su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na dijalizu u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svemu onome što je moglo prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe.

Na prijedlog Miroslava Lozine izbor je pao na dva pomorca s Brodospasovog seizmičkog broda (za ispitivanje podmorja i ujedno oceanskog remorkera) Junaka. Oba su bili časnici palube. Bili su to Ante Franičević i Ivan Matić. Obojica, iako mladi, bili su već iskusni pomorci s dosta godina pomoračkog staža.

Admiral Letica je uputio dvojicu pomoraca da se dolaskom u Velu Luku jave direktoru "Grebena" Žanetiću koji će ih uputiti u detalje i omogućiti preuzimanje broda. U trajektnoj luci prije ukrcaja u trajekt za Velu Luku, koji je slučajno radi prijevoza za JNA imao ekskluzivno pravo isplovljenja, ukrcala su se dvojica pomoraca. Prije samoga ukrcaja ljudi iz sastava osiguranja admirala Letice dali su im oružje. To je bio jedan kalašnjikov s dva okvira streljiva i sačmarica. Trajekt je isplovio 14. rujna 1991. u 15 sati rutom kroz Splitska vrata Pakleni kanal, na rt Proizd i u Velu Luku. Trajekt je pristao u Velu Luku oko 18 sati. Dvojicu pomoraca je na ulazu velolučkoga škvera dočekao direktor Žanetić. Odveo ih je do broda.

Operacija započela iste noći

Pri razgledavanju broda pomorci su vidjeli da brod na sebi nema naoružanje, navigacijski bio je izvan funkcije, a nisu radila niti navigacijska svjetla. Nakon letimičnog razgledavanja broda dogovoren je sastanak pomoraca iz HRM-a i strojara iz Grebena na velolučkoj rivi. Tu su dogovoreni detalji preuzimanja broda i njegovog odvoženja na sigurno mjesto, kao i to da će s brodom isploviti i strojari. Franičević je nazvao admirala i priopćio mu je kako namjeravaju s brodom isploviti u 21,30 i da će se uputiti prema, kako je prije dogovoreno, Omišu. Vrijeme plovidbe noću izabrano je kao logično rješenje. Po danu nije bilo šanse da se prođe, a po noći bi se moglo stići do Omiša vozeći obilaznim rutama, izbjegavaći splitski akvatorij gdje je koncentracija brodova jugomornarice bila najveća.

Isplovljenje je proteklo u redu. Brodom je upravljao Ivan Matić, a Franičević i Živković izašli su na palubu kako bi motrili ima li protivničkih brodova. Vrijeme je bilo idealno za plovidbu. Svjetionici u tom području nisu bili pogašeni, jer su radili u automatskom modu, pa su pomorcima bili od pomoći. Brod su okrenuli prema hridi Lukavci neprekidno motreći akvatorij da bi na vrijeme ako je moguće izbjegli bilo kakvo iznenađenje. Stoga su nastojali da se domognu što prije rta Sućurja na otoku Braču i podiđu uz obalu, jer su tamo, ako ništa drugo imali mogućnost nasukavanja broda i pobjegnu na obalu.

Prošli su otočić Šćedro koji je nekako na sredini otoka Hvara i išli prema Lovištu. Kod Lovišta primijećeno je da se desni motor previše grije te su morali smanjivati brzinu. Brod je i bio u remontu zbog toga motora koji se i dalje pregrijavao te često kvario pa se brzina smanjuje kako motor nebi potpuno otkazao. Od rta Sućuraj na Hvaru DJB je išao oštro prema obali nastojeći čim prije doći u zaklon obale, a onda će biti daleko lakše voziti skriven u sjenci. Kad su bili na pola puta između Sućurja i obale, pojavio se iz Hvarskog kanala neki ratni brod koji je žurio u pomoć svojima ispred pločanske luke. Prošao je pored DJB-a na oko 3 nautičke milje. DJB se približio obali kod Zaostroga i okrenuo je put Makarske i Omiša.

U Omiš su stigli 15. rujna 1991. u dva sata. Unaprijed je dogovoreno da pristanu uz pokretni most u Omišu i da će nakon toga brod odvući uz Cetinu i vezati ga u kanjonu Cetine gdje će biti skriven od pogleda s kopna i zraka. Manevar pristajanja uz most unatoč struji Cetine je uspio; brod je prošao most i lagano vozeći uz riječnu struju plovio naprijed. Mornarica je angažirala jednog ronioca koji je pregledao mjesto veza i upozoravao na moguće plićine. Brod je na kraju 15. rujna oko pet sati vezan u tzv. vez na neizgrađenu obalu ispred zgrade Dalmacijeturista. Na obali su rasle vrbe i druga visoka i razgranata stabla koja su štitila brod od pogleda s kopna i zraka.

15.09.2016.

Foto: Zoran Stupar

FOTO Čarobno jesensko jutro u Zagrebu

17.10.2017.

Kad sunce kaže 'dobro jutro'. Više>

SIMBOL HRABROSTI Prije 26 godina četnički rafal pokosio je legendarnog Blagu Zadru

16.10.2017.

Zapovjednik obrane Borova Naselja i Trpinjske ceste. Više>

Foto: Hina

NAJUZORNIJA HRVATSKA SEOSKA ŽENA Naslov je ponijela Renata iz Jakuševca

15.10.2017.

Lentu je u ime Ministarstva poljoprivrede pobjednici uručila državna tajnica Marija Vučković. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Rutesheim - Croatia B

FOTO: Hrvatski dan Luksemburg

FOTO: Croatia Bietigheim - FC Löchgau

FOTO: Hercegovačka večer u Gerlingenu

FOTO: Štenci za udomljavanje

FOTO: Susret iseljenih Uzdoljana

FOTO: Germania - Croatia Bietigheim

FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen