NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

29.06.2017
tekst
tekst

Zanimljivosti

AVANTURA BEZ PREMCA Ovi čudesni hrvatski svjetionici iz 19. st. su nova hit ljetna odredišta

Svjetionik na Palagruži (foto: Adam Sporka - Flickr)

Dosta vam je svih i svakog? Ljetujte u robinzonskom stilu!

Br. pregleda: 1985

Svjetionik na Palagruži (foto: Adam Sporka - Flickr)

Autor: CroExpress

Sve je veći broj ljudi koji tijekom godišnjih odmora traži malo drugačiji bijeg od gradskih gužvi i stresa. Mnogima od njih posjeti natrpanim gradskim plažama najvećih turističkih središta Hrvatske nisu idealan odmor pa se zato odlučuju za ljetovanje u najvećoj mogućoj osami. Tu u priču ulaze svjetionici Hrvatske. Naime, mnoge od ovih i po dva stoljeća starih građevina uređene su kako bi u njima mogli odsjesti turisti.

Ljetovanje u svjetioniku po mnogočemu je posebno. Obično se nalaze na izuzetno malenim otocima bez ikakvih sadržaja; često su nenaseljeni. Vjerojatnost da ćete biti sami na otoku 'usred ničega' vrlo je velika. I dok bi neke to moglo uplašiti, one avanturističkog duha, koji vole osamu, moglo bi oduševiti. 

Veli Rat

Svjetionik Veli Rat ili Punta Bjanka, izgrađen je 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka i s visinom od 42 m najviši je svjetionik na Jadranu dometa svjetla od 22 nautičke milje (oko 40 km).

Nalazi se 35 km zapadno od Zadra. Na udaljenosti od 3 km nalaze se naselja Veli Rat, Verunić i Polje, a trajektna luka u Brbinju udaljena je 9 km.

Svjetionik je okružen gustom borovom šumom, lijepim uvalama i šljunčanim plažama. Ovaj svjetionik jedan je od najljepših na Jadranu, a uz njega se vežu razne legende poput one da je za fasadu neobične žute boje utrošeno 100.000 žutanjaka koja i dan danas stoji. Uz svjetionik je i kapelica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, u kojoj je sačuvan Rimski misal iz 1869. godine. U kapelici se u novije vrijeme sve češće organiziraju romantična vjenčanja.

Do svjetionika se može doći i osobnim vozilom, a zahvaljujući cestovnoj povezanosti s naseljima moguća je redovna opskrba potrebnim namirnicama.

Svjetionik Veli Rat (foto: Dominik Matus / Wikimedia commons)

Tajer

Svjetionik Tajer na otoku Sestrica Vela je udaljen 15 nautičkih milja prema jugu od Zadra, milju od Dugog otoka i Kornata, na rubu Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telašćica. 

Svjetionik Tajer po mnogo čemu je poseban. Osim što je sagrađen na pučinskom otoku, zbog čega je uvijek imao strateški značaj i bio nedostupan za posjetitelje, od ostalih hrvatskih lanterni izdvaja se po izgledu, odnosno načinu gradnje.

Tajer svjetionik je izgrađen 1876 godine. Sastoji se od visoke osmerokutne metalne kule i zgrade. Podignut je na 47 metara nadmorske visine, 26-metarska kula metalne je konstrukcije, a za spajanje su korištene željezne zakovice koje do danas nisu mijenjane. Kamena zgrada svjetionika, koja se prostire na 500-tinjak četvornih metara, s kulom je spojena zatvorenim kamenim mostom koji je, navodno, sagrađen naknadno kako bi se svjetioničarima olakšao pristup kuli kada je ružnog vrijeme. Osim što je metalne konstrukcije, kula privlači poglede s mora i zbog crveno-bijelih spiralnih šara.

Savudrija

Svjetionik Savudrija izgrađen 1818. godine najstariji je svjetionik na Jadranu, a uz to i najsjeverniji hrvatski svjetionik, tik uz granicu s Republikom Slovenijom i samo 56 km južno od grada Trsta. Savudrijski svjetionik, koji još uvijek zadivljuje posjetitelje svojom ljepotom, početkom XIX. stoljeća bio je prava atrakcija. Ponekad su se mještani i namjerno pristigli posjetioci htjeli čak silom popeti na vrh svjetionika. Zato su svjetioničari imali dozvolu nošenja oružja i pucanja u slučaju potrebe. Danas nećete imati takvih problema.

Sv. Ivan na Pučini

Svjetionik Sv. Ivan na pučini izgrađen je na istoimenoj hridi ispred Rovinja, a Rovinježi ga nazivaju La Lanterna. Radi se o goloj hridi dužine 70 m i 50 m širine. Svjetionik su izgradile tadašnje austrougarske vlasti 1853. godine.

Osmerokutna kamena kula svjetionika, s koje se pruža prekrasan pogled, visoka je 23 m, a u samoj zgradi nalaze se dva apartmana. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.

Ravne stijene otočića Sv. Ivana idealne su za sunčanje. Plivačima se preporučuje oprez, a udaljavanje daleko od otočića nije preporučljivo zbog promjenjivih morskih struja i dobrih dupina koje nije dopušteno uznemirivati.

Dubina mora oko Sv. Ivana kreće se od 10 do 40-tak metara dubine, a ono je bogato vegetacijom i brojnim ribljim vrstama. Stoga su podvodni i sportski ribolov posebno atraktivni na ovome otočiću. Podmorje je vrlo je atraktivno za ronjenje zbog ostataka potopljenih brodova.

Palagruža

Svjetionik je izgrađen od kamena na visini od 90 metara i najveći je na Jadranu. Lanternu je 1873. godine napravio je francuz Henry Epoulite. Nalazi se na otoku istog imena koji je smješten točno na sredini Jadranskog mora između hrvatske i talijanske obale. Od hrvatskih gradova, najbliže je Komiži, na udaljenosti od 42 nautičkih milja.

U svjetioniku se nalazi mala arheološka zbirka koju vrijedi pogledati.U svjetioniku žive i o njemu vode brigu dva svjetioničara.


Fanstastičan pogled sa svjetionika na Palagruži (foto: Kyknos / Wikimedia commons)

Porer

Svjetionik Porer, na istoimenom hridinastom otočiću, izgrađen je 1833. godine i nalazi se milju i pol jugozapadno od najjužnijeg rta Istre - Kamenjak. Sagrađen je na sredini otočića u obliku okrugle kamene kule visoke 35 metara i najviši je u Istri.

Otočić je toliko mali da će vam trebati tek nešto više od minute da ga obiđete, no ta šetnja bi mogla potrajati dugo ukoliko se zagledate u zalaske sunca koji se svrstavaju među najljepše na Jadranu. Uzdužno je širine 80 metara.

Svjetionik Porer (foto: m.prinke / Flickr)

Prišnjak


Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. Otočić Prišnjak tristotinjak je metara udaljen od zapadne obale otoka Murtera. Godine 1886. na njemu je sagrađen svjetionik kako bi pomorci imali lakši orijentir pri noćnom uplovljavanju u Murterski arhipelag.

Zgrada svjetionika ima i lijepu kamenu terasu i svega je petnaest metara udaljena od plaže i malene lučice. Otočić je prošaran suhozidima s ponekim borom i smokvom, te je zasigurno jedan od najljepših u nizu murterskih otoka. U blizini se nalazi čitav niz manjih otočića, dok je Nacionalni park Kornati udaljen svega šest nautičkih milja.

Pločica

Svjetionik Pločica izgrađen je 1887. godine. Nalazi se na istoimenom otoku između Korčule i Hvara te poluotoka Pelješca. Otok je dobio ime zahvaljujući svom zanimljivom izgledu, nizak i ravan, izdaleka sliči na pločicu koja je izronila iz mora. Na njemu ne živi svjetioničar pa je kao stvoren za robinzonski turizam. Ovaj je otok poseban zbog male nadmorske visine i plitkog mora na sjevernoj strani, te živopisnog hridinastog dna na južnoj obali.

Sušac

Nalazi se zapadno od Lastova od kojeg je udaljen 13 nautičkih milja. Svjetionik Sušac izgrađen je 1878. godine na najvišem vrhu južnog dijela otoka. S južne strane izuzetno je strm, a litice se obrušavaju u duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do tridesetak metara duboko. Jugoistočna strana otoka blago se spušta prema moru te obiluje lijepim uvalama i stazama za šetnju. Zgrada svjetionika je kamena jednokatna zgrada sa kulom nad sredinom objekta na nadmorskoj visini od 80 metara.

Struga

Na sredini južne strane otoka Lastova, na morskom ulazu u uvalu Skrivena luka nalazi se rt Struga na kojem je 1839. izgrađen istoimeni svjetionik. Zbog svoje udaljenost od obale djeluje usamljeno, pa se čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Svjetionik je smješten na nadmorskoj visini od 90 m, na samom rubu strme litice s koje se pruža izniman pogled na otvoreno more. Prekrasni vidikovci i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane svjetionika čine ovu turističko odredište vrlo atraktivnim. Zanimljivost Struge je svjetioničarska obitelj Kvinta čije se iskustvo prenosi s koljena na koljeno i koja već treću generaciju živi na svjetioniku.


Svjetionik Struga (foto: Aleksandar Topuzović / Wikimedia commons)


08.08.2016.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart

FOTO: Hamburg za Vukovar

FOTO: Proslava naslova u Bietigheimu

FOTO: Hodočašće Hrvata u Lourdes

FOTO: Croatia Bietigheim osvojila prvenstvo

FOTO: Dan oružanih snaga

FOTO: Komemoracija na Bleiburgu

FOTO: Sinjska alka u Vukovaru

FOTO: Kotorvaroška večer u Stuttgart-Degerloch 2017.