NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

27.04.2017
tekst
tekst

Kolumne

POGLED IZ ISELJENIŠTVA Uspoređivati EU i Jugoslaviju je intelektualna perverzija

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Poboljšana Europska Unija je važnija od Brexita.

Br. pregleda: 1517

Ilustracija (foto: pixabay.com)

Autor: Gojko Borić

‘Europa je mrtva. Živjela Europa?’
Naslovnica Spiegela od 25.6.2016.

Neka nitko ne gaji iluzije, odluka britanske male, ali odlučujuće većine o Brexitu ne će proći bez ozbiljnih političkih i gospodarskih posljedica za Europsku Uniju, Europu izvan nje i gotovo cijeli svijet. To je događaj od milenijske važnosti, neki ga uspoređuju s padom Berlinskoga zida i time komunizma u Europi. No nitko ne može sa sigurnošću znati kako će završiti ova engleska pustolovina. Možemo ustvrditi samo neke činjenice. Brexit je izazvao strmoglavi pad funte i eura. Središte engleske financijske moći London City već razmišlja o premještanju niza velikih banaka u Luxemburg, Frankfurt ili Dublin. Riječ je o oko 360.000 uposlenih u toj svjetski najvažnijoj financijskoj središnjici. Od danas bivši šef antieuropske stranke UKIP-a, Nigel Farage, ‘prorokovao’ je da će engleski primjer slijediti još neke države EU-a. Prema njemu ‘Europska Unija je zatajila, ona će umrijeti’. Faragea treba shvatiti ozbiljno. On ima svojih saveznika i u itekako važnim državama Unije kao što su Francuska, Nizozemska, Italija, Austrija i možda u još nekim drugim zemljama koji se još nisu javili za riječ. U Hrvatskoj traže munjevit izlazak iz Unije dvije minorne pravaške stranke kao i neki ekstremno desničarski ideolozi koji još žive u 19. stoljeću. Farage je u ponedjeljak neočekivano dao ostavku. O razlozima se dok ovo pišemo nagađa.

Stracke traži ostavku svih čelnika EU

U odobravanju Brexita posebno su glasni predsjednica francuskog Front nationala Marine Le Pen i nizozemski desni populist Geert Wilders. Prema Le Penovoj ‘Britanci su pokazali kako se to radi’, tražeći referendum i u Francuskoj. Zaboravila je da je Farage odbio suradnju s Front nationalom radi njegova ‘antisemitizma’ premda je gospođa Le Pen radi toga izbacila iz stranke i rođenoga oca. U Austriji je predsjednik desničarske stranke FPÖ, Hainz-Christian Stracke zatražio nešto razumno, naime da se smanji veličina i kompetencije institucija Europske Unije, ali postavivši i nerazuman zahtjev da dadu ostavku svi vodeći političari Europske Unije. Dopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Beatrix von Storch poželjela je referendum, kakav je bio održan u Britaniji, i u svojoj zemlji, dok je drugi dopredsjednik te desničarske stranke, Alexander Gauland, izjavio kako njegova stranka ne želi voditi kampanju za izlazak Njemačke iz EU-a. S njime se složila i predsjednica stranke Frauke Petry.

Žele li Rusi Euroazijsku Uniju?

Ne mali broj zapadnih analitičara tvrdi da Vladimir Putin zadovoljno trlja ruke nakon engleskoga Brexita. No ruski predsjednik bio je suzdržan na presici u povodu toga, ali ruska propagandna mašinerija, naravno u službi Kremlja, likuje govoreći o ‘raspadanju Europske Unije.’ Ruski analitičari otvoreno govore kako Brexit ide u korist njihove zemlje pod udarcima zapadnih gospodarskih sankcija, te da je Moskvi mnogo draže bilateralno pregovarati s pojedinim državama Unije nego s Bruxellesom kao središnjicom EU-a. Tu su zamku osjetili i neki ruski ‘prijatelji’ unutar Unije, primjerice mađarski premijer Viktor Orban, koji je prije referenduma pozvao Britance da se protive izlasku iz Unije. Čak i ekstremno nacionalistička stranka Jobbik više ne želi izlazak iz EU-a nego njegovu ‘unutarnju preobrazbu’. Za vođu poljske vladine stranke ‘Pravda i pravičnost’ PiS-a Jaroslawa Kaczinskoga ne može se reći da je sklon smanjivanju suvereniteta svoje zemlje, ali on vidi u Brexitu i nešto pozitivna u smislu jačanja EU-a, naime mogućnost da se Veliku Britaniju putem novih pregovora ponovno privuče u Uniju, koja bi se pretvorila u konfederaciju sa snažnim nacionalnim državama, parlamentom u kojemu bi bili samo delegati nacionalnih parlamenata i predsjednikom koji bi bio mjerodavan za vanjsku politiku i istodobno zapovjednik europske vojske! Izrazito antieuropska stranka ‘Pravi Finci’ tražila je napuštanje Unije, ali kad je njezin predsjednik Timo Soini postao ministrom vanjskih poslova prestao je o tome govoriti. Finci dobro znaju da ih samo snažni EU može donekle štititi od ruskoga medvjeda. Rusi još uvijek vjeruju da bi njihov model vladavine mogao biti privlačan za bivše države socijalističkoga tabora, ali realistički gledano, samo ako bi se EU počeo raspadati i raspršiti na pojedine nacionalne države bez obveznih poveznica. Prema izvješću Frankfurter Allgemeine Zeitunga, FAZ (28. lipnja) ruske elite koje vladaju medijima, pravosuđem i izborima smatraju dobitkom ako bi EU oslabio. FAZ piše: ‘U Rusiji se odavno šire pretkazanja da će se EU raspasti, da je umjetna tvorevina pod američkim jarmom, da ga njegovi narodi stvarno ne vole.’ Ruski propagandisti drže da bi na ruševinama Europske Unije za oko deset godina mogla biti stvorena ‘Euroazijska Unija’ u kojoj bi bila ne samo cijela Europa s Rusijom kao središnjom i najvažnijom silom nego čak Kina i Indija. Jasno, time bi Amerika izgubila svaki utjecaj na europskom i azijskom kontinentu.

Velika Britanija kao Turska?

Njemački tjednik Der Spiegel (br. 26/2016) koji je u jednom od svojih posljednjih brojeva na njemačkom i engleskom jeziku vapio za Britancima da ostanu u EU, najprije ustvrđuje da su oni u posljednje vrijeme pokazali svoje ružno čak rasističko lice protiv iseljenika, ali da za Uniju nisu potonule sve lađe: ‘Unija sada ima mogućnost da se iznova izmisli. Ona mora razmišljati o novim, lakšim oblicima članstva za zemlje kao što su Velika Britanija ili Turska, koje doduše žele trgovati ali ne žele ili ne mogu biti dio dublje Zajednice.’ Zanimljivo je ovo zajedničko spominjanje Turske i Velike Britanije. Ankara pregovara o članstvu EU više od jednoga desetljeća, dok je London do prije nekoliko dana bio jedan od centara Unije, i danas se njihove države nalaze na istoj startnoj poziciji glede eventualnoga članstva u EU. Njemačka kancelarka Angela Merkel oduvijek je odbijala učlanjenje Turske u Uniju nudeći joj samo ‘privilegiranu suradnju’. Znači, to bi mogao biti model i za budući odnos Londona spram Bruxellesa? Živi bili pa vidjeli.

Britanci su porodili Jugoslaviju

Mi Hrvati svakako imamo dovoljno razloga da se ‘veselimo’ engleskim jadima u svezi Brexita. Službeni London nanio nam je brojne nepravde i zadao do danas nezacijeljene rane. Britanija je bila porodilja prve Jugoslavije, no nju su, moramo priznati, htjeli i brojni hrvatski političari, u to vrijeme u većini. Vojni udar u ožujku 1941. suorganizirali su britanski agenti skupa sa srpskim generalima s parolom ‘Bolje rat nego pakt’ pa je ludi Hitler odmah napao Jugoslaviju čime je započeo rat sa stotinama tisuća ljudskih žrtava, završivši pobjedom Komunističke partije i uvođenjem diktature proletarijata sa svim posljedicama koje osjećamo do danas. Kad je britanski izaslanik kod Tita, brigadir Fritzroy Maclean rekao premijeru Winstonu Churchillu da će komunisti zavladati Jugoslavijom, taj mu je cinički odgovorio: ‘Zar se mislite preseliti u Jugoslaviju poslije rata?’ ‘Ne’, odgovorio je Maclean. ‘I ja ne’, rekao je Churchill. (Der Spiegel, 27.01.1949.). Sačuvana je i anegdota da je Churchill pitao Macleana koga bi u Jugoslaviji trebalo pomagati, Tita ili Dražu, pa je sam odgovorio ‘onoga tko ubije više Nijemaca’, a to su bili partizani. Churchill nije Nijemce nazivao po imenu nego je stalno govorio o Hunima, što bi se danas moglo nazvati govorom mržnje. Unatoč svim njegovim zastranjivanjima Britanci su mu podigli spomenik pred Westminsterom, dok se Zagreb još ‘diči’ Trgom maršala Tita. Zanimljivo je da je Beograd dopustio Macleanu da kupi kuću u Korčuli u vrijeme kad je to bilo zabranjeno strancima. Ovaj Škot ostao je do kraja života privržen Titovoj Jugoslaviji, ali njegova je supruga bila humanija pomažući Hrvatsku tijekom Domovinskoga rata.
O krivnji Velike Britanije za najveću hrvatsku tragediju u 20. stoljeću, Bleiburgu i Križnom putu, nije potrebno potrošiti mnogo riječi. Da je poslije Drugoga svjetskoga rata postojao Haaški tribunal mnogi bi engleski političari i generali morali biti optuženi za genocid nad hrvatskim narodom. No dok su se neki Britanci ispričali čak Nijemcima za Dredsen gdje je njihovo ratno zrakoplovstvo bez ikakve vojne potrebe usmrtilo oko 60.000 uglavnom civila, nitko se od strane službenoga Londona nije poklonio pred blajburškim žrtvama. Nadajmo se da će to prije ili kasnije učiniti.

Mnogi bi trebali razumnije reagirati na Brexit

Mislim da bi unatoč rečenome neki Hrvati trebali razumnije reagirati na Brexit i uopće ispravnije govoriti o Europskoj Uniji. Tako se prva javila za riječ minorna Hrvatska stranka prava koja je zatražila izlazak Hrvatske iz Europske Unije sad i odmah, pozivajući se na dugu i slavnu hrvatsku povijest. Stranka tvrdi da Hrvatska nakon klanjanja Beču i Beogradu u prošlosti sada kleči pred Bruxellesom, pri čemu naziva Zapad dekadentnim kao i drug Tito sa svojim ‘gnjilim Zapadom’, tražeći veće naoružavanje vojske i povećanje policije. Začudo nisu zatražili da proglasimo novoga Poglavnika. Anarhistički Živi zid zahtjeva ne samo izlazak iz Unije nego i da kazneno odgovaraju oni koji su nas u nju ‘na prevaru uveli’. Ekstremistička Radnička fronta puše u isti rog tvrdnjom: ‘Dali smo više novca nego dobili nazad, a od razvoja – ništa.’ Kao da je za to kriv Bruxelles, a ne nesposobne hrvatske vlade, prethodna više nego kratkotrajna sadašnja. (Večernji list, 28.06.). Komentator naroda.hr Željko Šakić povezuje Veliku Britaniju s projektom Velike Srbije s tvrdnjom ‘da Hrvatska uopće nema saveznika koji bi otvoreno stao na njezinu stranu’, kao da je to krivnja Londona ili Beograda, a ne politike naših vlada koje smo sami birali. Slovenski političar Milan Kučan usporedio je Brexit sa stajalištima Srbije u vrijeme Slobodana Miloševića (Večernji list, 27.06.), spajajući sadašnje stanje u EU sa stanjem u negdašnjoj SFRJ pred njezin raspad, rekavši da su za tadašnji rat krivi ne samo Slobodan Milošević i ‘JNA’ nego i Franjo Tuđman zbog njegove navodne ideologije ‘krvi i tla’ i podjele BiH. Tipično mišljenje jednog slovenskog nacionalističkoga komunista.

Usporedba EU s Jugoslavijom je intelektualna perverzija

Znakovito je da se u nekim mišljenjima o ‘propasti’ EU-a slažu krajnji ljevičari s ekstremnim desničarima, pa tako ideolog patuljaste Hrvatske čiste stranke prava Tomislav Sunić uporno već godinama tvrdi kako ‘EU nije ništa drugo nego Euroslavija!’. Pita se: ‘Puno toga me smeta, pa i kod nekih HDZ-ovaca koji ispadaju naivni. Pljuvati po Jugoslaviji, a hrliti u Europsku Uniju. Pa u čemu je razlika? Bitnih razlika nema’, rekao je Sunić kao gost Bujice, kako prenosi Dnevno.hr (30.06.). Uspoređivati labavu zajednicu demokratskih država u Europskoj Uniji s komunističkom i velikosrpskom Jugoslavijom intelektualna je perverzija, jer se apsolutno ne može osnažiti ni jednim jedinim podatkom i vjerodostojnim argumentom. Kad je Europska Unija izvršila Bleiburg i uspostavila Goli otok, progonila Crkvu, kolektivizacijom upropastila seljaštvo, ukinula privatnu imovinu, proklamirala jednoumlje u javnosti, medijima i školstvu, progonila neistomišljenike, gušila nacionalne pokrete, zatvorila granice i kasnije ih otvorila za ‘bijeg’ gastarbajtera, ubijala političke emigrante itd.? Sunić je u nekim stvarima u pravu, primjerice glede neuspješnog proglašenja europskoga Ustava, situacije u Grčkoj (za koju je uglavnom kriva tamošnja politička klasa), prezaduženosti i velike nezaposlenosti, no svi ti politički promašaji imaju svoje izvorište uglavnom u pojedinim državama Unije, a ne u njoj kao za zajednici, koja za to nema odgovarajuće mehanizme odlučivanja i sprovođenja odluka. Zar se to nije jasno vidjelo prigodom tzv. izbjegličke krize u kojoj su posve različito i samovoljno djelovale Njemačka, Mađarska, Slovačka, Poljska i Velika Britanija uopće ne pitajući Bruxelles za zajedničke postupke. Sunić osporava Europskoj Uniji svu demokratsku legitimnost, jer kako kaže, ona ‘funkcionira samo na zakulisnim ekonomskim i financijskim temeljima’, ali sve da je tomu tako, a nije, zar to nisu odobrile sve demokratski izabrane vlade država članica EU-a? Po njemu Unija ‘ubija nacionalni duh, briše granice i od njih pravi jednu glupost.’ Pa gdje on živi Zar nije vidio kako su Mađarska, Slovenija, Bugarska i još neke države Unije postavile natovsku bodljikavu žicu na svoje granice, Slovačka izjavila da će primiti samo kršćanske emigrante, Poljska da ne će primiti nikoga, isto tako i Britanija, Austrija odredila gornju granicu priljeva izbjeglica, kao prešutno i Njemačka. U isto vrijeme u nizu država Unije naveliko bujaju nacionalističke, pa čak i ksenofobne stranke, od kojih se neke već nalaze u koalicijskim vladama, a neke će možda uskoro preuzeti kompletnu vlast u svojim zemljama, u čemu ih Bruxelles uopće ne može spriječiti, a ako bi pokušao to bi im samo koristilo. 
 
Europska je Unija sigurno opterećena brojnim nedorečenostima i krivim političkim odlukama, ali srušiti je i uspostaviti samo neku vrstu ‘europskog trgovačkoga društva’ bilo bi samoubojstveno s obzirom na nezaustavljivu globalizaciju i sve veću gospodarsku pa time i političku nazočnost velikih azijskih i latinskoameričkih sila kao i Sjedinjenih Američkih Država na našem kontinentu, koji sebi ne može dopustiti povratak na nacionalne države u stilu onih iz 19. i prve polovine 20. stoljeća. Europsku Uniju treba temelji rekonstruirati, možda i smanjiti, ali potpuno je izbaciti iz njezinih država članica kao što je to učinila Velika Britanija politički je harikiri koji će se prije ili kasnije osvetiti počiniteljima. Englezi su već počeli razmišljati o mogućem exitu iz Brexita. Neka se previše ne vesele oni koji bi htjeli zabiti posljednji čavao u lijes jedne zasigurno nesavršene ali ipak vrijedne življenja zajednice suverenih nacionalnih država. Europsku Uniju treba vratiti izvornim idejama europskoga ujedinjenja, u zajednicu koju je veliki Charles de Gaulle lakonski definirao kao ‘domovinu domovina’. Ni manje, ni više.

04.07.2016.

Ilustracija (foto: pixabay.com)

POGLED IZ ISELJENIŠTVA Njemačka je najstabilnija zemlja ruševne Europske unije

29.03.2017.

Šezdeseta obljetnica Europske unije, solidarnost u sjeni Brexita. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Akcija Hvala u OŠ Kupljenovo

FOTO: Croatia Bietigheim - SV Riet

FOTO: Križni put

FOTO: Pisanice od srca

FOTO: Pisanica u Beču

FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo