NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.08.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

PRIJE 162 GODINE UMRO JE LISINSKI Preminuo je čekajući bolji posao, evo što još možda ne znate o njemu

Autor prve hrvatske opere.

Br. pregleda: 3833

Autor: CroExpress/enciklopedija.hr

Na današnji dan prije 162 godine preminuo je Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj (Zagreb, 8. VII. 1819 – Zagreb, 31. V. 1854). Evo nekih osnovnih činjenica o njemu.

#1 Nije rođen kao Vatroslav

Po ocu Slovenac, a po majci Hrvat, pod utjecajem iliraca oko 1840. promijenio ime Ignatius Fuchs u Vatroslav Lisinski.

#2 Bio je prestar za praški glazbeni Kozervatorij, nije mu pomogao ni ban Jelačić

Školovao se u Zagrebu, gdje je 1840. završio dvogodišnji filozofski studij, a 1842. i dvogodišnju pravničku akademiju. Osnovnu glazbenu naobrazbu stekao je privatnom podukom kod Juraja Sojke i J. K. Wisnera Morgensterna. Počeo je skladati 1841. na nagovor pjevača i rodoljuba A. Štrige. U razdoblju 1842–47. bio je bilježnik Banskoga stola u Zagrebu. U jesen 1847. otišao je u Prag na glazbeno usavršavanje, ali se zbog prekoračene dobne granice nije mogao upisati kao redoviti učenik na Konzervatorij, već samo u Orguljsku školu (Karel František Pitsch, kontrapunkt), a privatno je učio kompoziciju i instrumentaciju kod ravnatelja Konzervatorija Jana Bedřicha Kittla.
U jesen 1850. vratio se razočaran u Zagreb jer mu, unatoč zauzimanjima bana J. Jelačića, nije bilo omogućeno polaganje završnoga diplomskog ispita na praškome Konzervatoriju.

#3 Umro je čekajući rješenje o boljem poslu

Spriječen u pokušaju da se namjesti kao nastavnik u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, obavljao je dužnosti besplatnoga nadzornika školskih učionica i druge administrativne poslove. Za život je isprva zarađivao privatnom podukom glasovira, a nakon otkaza u HGZ-u preuzeo je početkom 1853., neshvaćen, razočaran i obeshrabren, mjesto privremenoga sudbenog prislušnika. Ne dočekavši rješenje o mjestu kotarskog aktuara, naglo se razbolio i podlegao 1854. vodenoj bolesti u 35. godini života. Negativno rješenje njegove molbe, koje je stiglo godinu dana poslije, u proljeće 1855., vratilo se u uredski arhiv s oznakom 'Nepoznat'.

#4 Napisao je prvu hrvatsku operu, ali ne samo to

Lisinskoga se smatra utemeljiteljem moderne hrvatske opere, solo pjesme, zborske i orkestralne glazbe. Autor je prvih dviju hrvatskih opera, a značajan je i kao prvi operni skladatelj nakon M. Glinke u slavenskom svijetu. Prva njegova opera, Ljubav i zloba, skladana 1843–45. i instrumentirana uz pomoć J. K. Wisnera Morgensterna, bila je praizvedena u Zagrebu s velikim uspjehom 1846. i značajan je uspjeh ilirizma na području umjetnosti i kulture. Druga opera, Porin, skladana većinom u Pragu i dovršena 1851., bila je praizvedena, zaslugom I. Zajca, tek 1897. Najbolja su mu djela solo pjesme i zborovi uz glasovirsku pratnju ili a cappella, od kojih su se mnoga zadržala na repertoaru do danas. 

31.05.2016.

Pothodnik u Importanne centru (foto: Zoran Stupar)

ZAGREPČANKE NA METI AZILANATA Drugi pokušaj silovanja u samo tjedan dana

21.08.2017.

Istražitelji su napad okarakterizirali samo kao bludnu radnju. Više>

Ilustracija (foto: Zoran Stupar)

NACIJA I DRŽAVA U HRVATSKOJ MORAJU BITI JEDNO Kao što je to u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji...

21.08.2017.

Nacionalne države su trajna vrijednost, ali nikako nisu osamljeni otoci. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, drugi dan

FOTO: Pripreme Croatie Bietigheim

FOTO: Medvedgrad

FOTO: Tvrđava Minčeta

FOTO: Proslava u Bad Cannstattu

FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart