NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

27.03.2017
tekst
tekst

BiH

JOŠ NEMA ODLUKE Hoće li Hrvatskoj dozvoliti uključenje u proces u kojem je optužena za zločinački poduhvat?

Youtube screenshot

Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu.

Br. pregleda: 1379

Youtube screenshot

Autor: Hina/CroExpress

Žalbeno vijeće Haškog suda razmatra zahtjev Republike Hrvatske da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka u predmetu ‘Prlić i drugi’, izjavio je predsjednik Žalbenog vijeća u tom predmetu Carmel Agius i najavio da se pravomoćna presuda može očekivati krajem iduće godine.

‘Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu’, rekao je sudac Agius na statusnoj konferenciji u srijedu.

Hrvatska je sredinom ožujka zatražila da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka pred Haškim sudom u predmetu ‘Prlić i drugi’ u kojem su najviši hrvatski dužnosnici, predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko nepravomoćnom presudom proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH.

Prvostupanjsko vijeće je 2013. u presudi u predmetu ‘Prlić i drugi’ utvrdilo da su tri pokojna hrvatska dužnosnika smislila i provela navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav Hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s tog područja.

Hrvatska u svom zahtjevu navodi da želi status ‘prijatelja suda’ zbog dva razloga. Prvi, jer raspravno vijeće nije u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine, a drugi je taj što je zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Hrvatska poručuje da bi njezino sudjelovanje u postupku u pogledu činjeničnih i pravnih pitanja bilo poželjno jer bi pomoglo vijeću u donošenju pravilne odluke. Podnesak je u ime Hrvatske uložio hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je u u utorak posjetio bosanskohercegovačke Hrvate u zatvoru.

Tužiteljstvo se u svom odgovoru od 31. ožujka usprotivilo zahtjevu RH.

Nijedan od petorice nepravomoćno osuđenih, koji su nazočili na statusnoj konferenciji (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković i Valentin Ćorić) nije imao primjedbe na uvjete u pritvorskoj jedinici, niti zdravstvene probleme o kojima bi eventualno htio obavijestiti suca.

Obranu optuženih je zanimalo kako napreduje žalbeni postupak i kada bi mogla biti donesena pravomoćna presuda

‘Očekujemo da će pravomoćna presuda biti izrečena negdje pred kraj 2017.’, rekao je Agius dodajući da je ‘ova žalba izuzetno teška’ i da u 16 godina, koliko radi na Haškom sudu, nije naišao na žalbu koja bi bila toliko teška i kompleksna kao ova.

Haški je sud u predmetu ‘Prlić i drugi’ šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

25.05.2016.

Ilustracija (foto: pixabay.com)

'BOŠNJACI NAM ŽELE IZABRATI NENARODNU VLAST' Hrvatske stranke BiH osudile rezoluciju o osudi federalizacije

22.03.2017.

Smatramo kako je to bio udar na demokraciju, poručuju iz HNS BiH. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: 25 godina Adrije Ditzingen

FOTO: Duhovna obnova za mlade u Stuttgartu

FOTO: Putujuća scena u Hercegovcu

FOTO: Šokačko sijelo - KUD Tomislav

FOTO: Šokačko sijelo

FOTO: Predivna Hrvatska

FOTO: Samoborski fašnik

FOTO: Duhovna obnova u Stuttgartu

FOTO: Prstendžije u Ulmu

FOTO: 25. obljetnica međunarodnog priznanja