NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

29.06.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

STEREOTIPI O HRVATIMA 'Loši Nijemci', Dalmatinci kao 'poluorijentalci'...

Morlaci (foto: Wikimedia commons)

Stereotipi o Hrvatima kao razlozi za socijalnu polarizaciju.

Br. pregleda: 6788

Morlaci (foto: Wikimedia commons)

Autor: Darko Polšek/Vijenac

Hrvatska je najvećim dijelom svoje povijesti bila pod utjecajem različitih carstava. Još u kasnom 19. stoljeću Austrijanci, Nijemci i Talijani, turisti i avanturisti, časnici i pisci namjernici Dalmaciju su smatrali ‘polu-orijentalnom’ i ‘polu-kolonijalnom’. Polu-orijentalnom: jer nije zadovoljavala njihovu predodžbu o ‘pravoj’ civilizaciji. ‘Ovdje se nalazimo na granici s Orijentom’, pisao je austrijski pisac Theodor Schiff u putopisu po Dalmaciji. Dalmacija je ‘egzotična’, pisali su Ida von Reinsberg-Düringsfeld, Kurt Flöricke, Hermann Bahr, Heinrich Stieglitz, Franz Swida i brojni drugi, upravo zbog neposredne blizine ‘svijetlog Orijenta’. ‘U Europi, a istodobno i zemlja tranzicije. S jedne strane blizu kolijevci civilizacije – Italiji… a s druge strane – Orijent’, pisao je bavarski putopisac Arthur Achleitner osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Isti stereotip ponavlja se i u literaturi. Kara-ben-Nemzi, junak istočnjačkih romana Karla Maya, prolazeći kroz balkanske gudure, već je na pola puta do Njemačke: nakon sjajnoga Orijenta, u blijedom odrazu vlastitoga doma on više nema što tražiti. Hrvati su tek nezanimljivi, pomalo divlji ‘loši Nijemci’.

Jedan od glavnih izvora spomenutoga stereotipa o Hrvatima jest nekoć silno popularna knjiga Venecijanca Alberta Fortisa Put po Dalmaciji (1774). Premda o Morlacima, stanovnicima zaleđa jadranske obale, piše s mnogo simpatija, u svijesti čitatelja Fortisova etnološkog putopisa ostat će podjela na ‘civilizirane’ stanovnike i krajeve pod utjecajem Italije, i ‘Crne Vlahe’, sirotinju stanovnika unutrašnjosti, kršćanski živalj u kojem postoji jak ‘orijentalni kulturni element’. Fortisovi Morlaci simpatični su i susretljivi, ali samoživi i nedisciplinirani (posebno kada je riječ o vlasništvu i štednji), prezirni, ponosni i bahati prema ženama. ‘Žene blebeću i poslije ponoći. Urliču iz svega glasa neke đavolske pjesme u prostoriji u kojoj sam trebao spavati. Uz takvu glazbu slatko je na zemlji spavalo deset do dvanaest osoba.’ Banče unatoč neimaštini. A njihova stoka živi ‘u istoj kolibi pleterom i šibljem oblijepljenom blatom i balegom odvojena od gospodara’.

Stereotip o Morlacima bio je vrlo utjecajan. Theodor Schiff je sredinom 19. stoljeća pisao: ‘Morlak se nipošto ne osjeća Turčinom, ali se povinuje turskim običajima i to vrlo pobožno; on ih imitira jer su mu Turci materijalno i moralno bliži od civilizacije koja pretpostavlja izvjestan stupanj kulture.’

Tim se karikaturalnim stereotipima danas znamo i dobro nasmijati. U nedavno objavljenoj knjizi Vedrana Kukavice Ja nisam Švabo glavni lik Udo Schläger saznaje da je podrijetlom iz Gornje Batine. U potrazi za biološkim ocem, u obličju investitora koji u Zagori tobože namjerava napraviti elektranu na vjetar, glavni se lik iz njemačke provincije vraća u onu hrvatsku, i u tom susretu ‘modernosti’ i ‘tradicije’ nastaje niz komičnih epizoda.

Ostatak članka pročitajte OVDJE.

17.05.2016.

Foto: Hina/Dario Grzelj

PREMIJER PRIMIO PREDSJEDNIČINO PISMO 'Ta je tema na dnevnom redu'

29.06.2017.

Podizanje cenzusa onog dijela plaće koji ne bi bio podvrgnut ovrsi. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart

FOTO: Hamburg za Vukovar

FOTO: Proslava naslova u Bietigheimu

FOTO: Hodočašće Hrvata u Lourdes

FOTO: Croatia Bietigheim osvojila prvenstvo

FOTO: Dan oružanih snaga

FOTO: Komemoracija na Bleiburgu

FOTO: Sinjska alka u Vukovaru

FOTO: Kotorvaroška večer u Stuttgart-Degerloch 2017.