NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

28.06.2017
tekst
tekst

Zanimljivosti

ČUDESNO OTKRIĆE DUBOKO U UTROBI VELEBITA 'Bili smo jako iznenađeni!'

Foto: harassek/Wikimedia Commons

Nema nikakve dileme da se radi o troglobiontu.

Br. pregleda: 2544

Foto: harassek/Wikimedia Commons

Autor: Hina/CroExpress

Hrvatski biospeleolozi pronašli su duboko u utrobi Velebita sićušnog kukca s očuvanim krilima, što ih je potpuno iznenadilo, jer je to prvi nalaz podzemne životinjske vrste s krilima uopće.

Nema nikakve dileme da se radi o troglobiontu, kako stručnjaci nazivaju pećinske životinje potpuno prilagođene podzemnom svijetu, ali su se te životinje smatrale potpuno nespojive s krilima.

Ta činjenica, kao i udaljenost novog kukca od najbližih srodnika, naveli su stručnjake da mu daju ime ‘špiljska Hajdi’ (Troglocadius hajdi), po malom letećem biću iz slavenske mitološke tradicije koje nosi vijesti o sudbini.

Tragovi tih mitoloških bića u narodnoj tradiciji prisutni su i danas u Gorskom kotaru u imenu pećine Hajdova hiža, iznad sela Grbajel.

Bili smo jako iznenađeni, jer je bilo neočekivano da nešto može letjeti u potpunom mraku, kazala je za Hinu Martina Pavlek s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, jedna od autorica šestočlanog međunarodnog tima biologa.

Tim stručnjaka čine još Marija Ivković sa Sveučilišta u Zagrebu, Trond Andersen, Linn Katrine Hagenlund i Gunnar Mikalsen Kvifte sa Sveučilišta Bergen u Norveškoj, te Viktor Baranov s Leibnitz instituta u Berlinu.

Članak je objavljen u časopisu ‘PLoS ONE’, u čijem zaglavlju stoji da je prvi svjetski multidisciplinarni časopis otvorenog pristupa, koji objavljuje vrhunska znanstvena istraživanja, temeljena na strogoj metodologiji i visokim etičkim standardima.

Prvi primjerak novog roda i nove vrste pronađen je 2010. u Lukinoj jami na dubini oko 800 metara. Pronašao ga je speleolog Hrvatskog biospeleološkog društva Marko Lukić tijekom ljetne ekspedicije u tu jamu. Godine 2011. pronađene su tri nove jedinke na dubini od 980 metara, a dvije godine potom na istoj dubini, u dvorani u kojoj je bio smješten treći kamp speleologa, još nekoliko primjeraka.

Hajdi je prosječno velika 1,8-2,2 milimetra i ima široka krila. Gubitak boje, snažno smanjenje očiju i vrlo dugačke noge čine ju tipičnim podzemnim organizmom koji živi u mraku pa se najbolje može snalaziti dodirima. No, krila koja je zadržala špiljska hajdi duboko u podzemlju, otvara mnoga pitanja o tome kako se ona orijentira u potpunome mraku, dodaje Martina Pavlek.

Ona napominje da šišmiši nisu u pravom smislu podzemne vrste, nego ondje nalaze svoje sklonište.

Špiljska hajdi nije samo nova vrsta, nego se bitno razlikuje od poznatih nadzemnih srodnika, pa su je stručnjaci opisali i kao novi rod.

Teško ju je grupirati s ostalim predstavnicima porodice trzalca (Chironomidae) jer nisu nađene ličinke, niti mužjaci, nego od odraslih jedinki samo ženke, a najviše zato jer se zbog tjelesnih prilagodbi na podzemlje potpuno razlikuju od nadzemnih predstavnika, kaže Martina Pavlek.

Pored svega, Troglocadius hajdi je vjerojatno pertenogenična vrsta, što znači da je ženka sposobna za samooplodnju.

Otkriće potvrđuje da je Dinarski krš iznimno važan ‘spot’ podzemne bioraznolikosti, upozorava aktualna predsjednica Hrvatskog biospeleološkog društva Martina Pavlek, koja trenutno boravi u Španjolskoj, gdje radi na opisu novih podzemnih vrsta i rodova.

U Dinarskom kršu, koji zahvaća pojas od slovensko-talijanske do crnogorsko-albanske granice, uočeno je više podzemnih vrsta nego u cijelim Sjedinjenim državama, koje su otprilike 150 puta veće.

U svijetu je utvrđeno samo 20 pećina s po više od 20 podzemnih vrsta, a u Dinarskom kršu postoje pećinski sustavi s po stotinjak takvih vrsta. Neke od njih žive na vrlo uskim područjima i pronađene su samo u jednoj pećini.

Hrvatsko biospeleološko društvo, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, izradilo je popis tipske faune Hrvatske te utvrdilo da je u Hrvatskoj pronađeno i opisano 399 podzemnih vrsta, a broj mjesta gdje su one prvi put uočene, tj. tipskih lokaliteta, iznosi 254.

Sva ta mjesta imaju iznimno važnu ulogu u istraživanju i očuvanja podzemnog biodiverziteta. 

09.05.2016.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart

FOTO: Hamburg za Vukovar

FOTO: Proslava naslova u Bietigheimu

FOTO: Hodočašće Hrvata u Lourdes

FOTO: Croatia Bietigheim osvojila prvenstvo

FOTO: Dan oružanih snaga

FOTO: Komemoracija na Bleiburgu

FOTO: Sinjska alka u Vukovaru

FOTO: Kotorvaroška večer u Stuttgart-Degerloch 2017.