NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

18.08.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

INTERVJU: ZVONKO MILAS 'Naš nacionalni i gospodarski interes je poticati povratak iseljenika'

Foto: CroExpress

Predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Br. pregleda: 3550

Foto: CroExpress

Autor: Zoran Stupar

G. Milas, kako se snalazite na novoj poziciji? Već ste naveliko krenuli u posao, obišli ste Hrvate u BiH, sastali se s Hrvatima iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Austrije, Argentine, Mađarske...

- Moram priznati da nisam očekivao da će odmah po preuzimanju dužnosti stići toliko poziva za posjetom od strane naših zajednica i udruga koje djeluju izvan Hrvatske. To pokazuje kolika je njihova želja, ali i potreba za uspostavljanjem kvalitetne suradnje s matičnom domovinom. Čestitke i dobre želje stižu sa svih kontinenata – što samo govori o hrvatskom bogatstvu i potencijalu, nažalost, raseljenom diljem svijeta. Kad kažem nažalost - mislim na misao pokojnog kardinala Kuharića koji je rekao da se domovina nikad ne napušta bez tuge. Milijuni naših sunarodnjaka diljem svijeta, koji su iz različitih razloga, bilo ekonomskih ili političkih, napuštali svoj dom i danas su snažno vezani za Hrvatsku. Stoga mi ova dužnost predstavlja iznimnu odgovornost, ali i čast. Moj cilj i želja je da Ured postane središte dobrih ideja za jačanje suradnje, polazište kreativnih inicijativa za unapređenje naših međusobnih odnosa i mjesto susreta domovine i svih Hrvata izvan Lijepe naše.

Što vi vidite kao najveće probleme hrvatskog iseljeništva u čije rješavanje ste krenuli ili to uskoro planirate?

- Kao prioritet u radu s našim iseljeničkim zajednicama postavili smo potrebu jačanja veza domovinske i iseljene Hrvatske s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, osobito među naraštajima Hrvata rođenima u iseljeništvu. Kada govorim o jačanju tih veza prije svega mislim na potrebu jačeg kulturnog i gospodarskog povezivanja iseljeništva s domovinom te poticanja njihova snažnijeg uključivanja u cjelokupni društveni i politički život Hrvatske. Naš konačni cilj je potaknuti i poticati njihov povratak i trajni ostanak u Hrvatskoj. U tom smislu prepreka zna biti nepoznavanje jezika. Kako to nikome od naših sunarodnjaka koji žive izvan Lijepe naše ne bi bio problem, neke mjere i korake smo već napravili. Naime, već dugi niz godina postoji program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj. No, on je bio vremenski ograničen na jedan ili eventualno dva semestra po stipendistu. Kako to nije dovoljno za uspješno svakodnevno, ali i poslovno komuniciranje, ove godine smo, s ciljem poticanja ostanka naših stipendista u domovini svojih predaka – bilo zbog nastavka studija ili zbog trajnog nastanjena u Republici Hrvatskoj, omogućili odobrenje stipendija za treći i/ili četvrti semestar. Osim učenja jezika, prilika je to i da bolje upoznaju našu kulturnu i prirodnu baštinu, naše ljude, što će, vjerujem biti dodatni motiv za trajni povratak.

Mislite li da je ostvarivo da se uskoro uvede elektroničko glasovanje na izborima na kojima iseljenici imaju pravo glasa?

- Na posljednjim parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj u studenom 2015., u XI. Izbornoj jedinici glasovalo je 28.917 birača, od toga najveći broj birača u Bosni i Hercegovini. Kada znamo da je broj Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske stostruko veći, svi mi u Hrvatskoj se trebamo zapitati poštujemo li osnovna demokratska prava i načela – osigurati svojim državljanima pravo da biraju svoje zastupnike tj. glasuju. Dosadašnja praksa smanjivanja broja biračkih mjesta onemogućila je to pravo brojnim našim sunarodnjacima. Čuo sam i da su od strane nekih udruga pokrenute i ustavne tužbe. Sve to nije dobro za ukupni razvoj i unapređenje naših međusobnih dobrih odnosa. I šalje lošu poruku. Stoga smatram da je tu nepravdu potrebno što žurnije ispraviti. Hrvati izvan Hrvatske imaju pravo i trebaju imati iste mogućnosti za ostvarivanje tog prava kao i građani koji žive u RH. A hoće li to biti elektroničko ili dopisno glasovanje ili će se osigurati veći broj biračkih mjesta, neka procjeni struka. 


Milas tijekom susreta s učenicima, pripadnicima hrvatske manjine iz Rumunjske (Karaševo) koji su prvi puta posjetili domovinu svojih predaka

Neki iseljenici koji bi se željeli u mirovini vratiti u Hrvatsku od toga odustaju jer smatraju da im država uzima preveliki dio mirovine. Primjerice, oni iz Švicarske. Mislite li da su moguće reforme poreznog sustava u smjeru koji bi im povratak učinio privlačnim?

- Po mom sudu pitanje dvostrukog oporezivanja mirovina naših umirovljenika/povratnika je davno trebalo riješiti. Naša želja i naš interes je da se vrate i da žive u svojoj domovini. Prije svega, nadamo se da će se za njihovim primjerom povesti i njihova djeca i unuci. S njihovim povratkom mijenja se i demografska, ali i gospodarska slika Hrvatske. U tom smislu, naša zadaća je ukloniti sve administrativne i druge barijere da svima koji se žele vratiti – to i omogućimo.

Kako vratiti povjerenje iseljenika u institucije hrvatske države? Mnogi od njih su vrlo skeptični prema ulaganjima, povratku i sl. s obzirom na loša iskustva iz prošlosti.

- Povjerenje je važna, ako ne i najvažnija, karika u svim odnosima. Loša iskustva iz prošlosti su iskustva iz prošlosti. Svatko od nas ih zasigurno ima. No vjerujem da iste greške, kao već zrela država, nećemo ponavljati. Naime, naš je trajni nacionalni i gospodarski interes, a ne samo zakonska obveza, kako sam već rekao, poticati povratak iseljenika i njihova ulaganja u Hrvatskoj. Hrvatska je ulaskom u EU postala poduzetnički i gospodarski atraktivna zemlja. Naši iseljenici su prepoznali taj potencijal te su neke inicijative s njihove strane već pokrenute – od organiziranja konferencija na ovu temu do konkretnih projekata. No, po mom sudu i mi i Hrvatskoj se moramo aktivnije uključiti i na tom novom poduzetničkom valu zanimanja za suradnju na gospodarskom polju, preuzeti značajniju ulogu. Dobra volja, ali i zakonski okvir postoji – potrebno ga je staviti u funkciju. Mi u Državnom uredu ćemo zasigurno biti pokretači tih promjena te ćemo svakako nastojati i ustrajavati u snažnijem otvaranju gospodarske komunikacije i suradnje između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. 


Predstojnik Milas i Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko – hrvatske zajednice za kulturu i šport i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske 

Što mislite o ideji da se u okviru Vašeg ureda organizira dodjela nagrada zaslužnim iseljenicima, a što bi se moglo organizirati u Zagrebu i postati tradicija?

- Mi u Uredu smo već razgovarali o tome. Zakonska podloga za takvo što postoji. Naime, u čl.11 Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske stoji – citiram: 'Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske'. Mislim da je važno da se ovaj prijedlog realizira te da se i na simboličan način – dodjelom priznanja - valorizira nemjerljiv doprinos Hrvata izvan Republike Hrvatske u stvaranju, razvitku ali i promociji naše domovine diljem svijeta. Samo činjenica da su sva tri hrvatska nobelovca rođena ili su djelovali izvan Lijepe naše dovoljno govori o potrebi da i mi u Hrvatskoj trebamo prepoznavati i vrednovati brojne uspjehe i postignuća Hrvata koji žive izvan granica naše zemlje. Jer svaki uspjeh, svaka njihova nagrada i nas u Hrvatskoj čine neizmjerno ponosnim.

Planirate li uskoro i neka putovanja na dalje relacije, kako bi se još bolje upoznali sa iseljenicima iz Argentine, Australije, SAD...?

- I u svom dosadašnjem radu, imao sam prigodu upoznati brojne naše iseljeničke zajednice i njihov rad. Ostao sam zadivljen s koliko ljubavi, primjerice druga i treća generacija potomaka naših iseljenika i dan danas pričaju o domovini svojih očeva, djedova i baki. Vezanost uz Hrvatsku je neraskidiva. Ponosno ističu pripadnost svom hrvatskom narodu, a njegovanje i čuvanje hrvatskog identiteta je prioritet u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Stoga se veselim ponovnim susretima, a rad s hrvatskim iseljeničkim zajednicama bit će u svakodnevnom fokusu cijelog Ureda.

02.05.2016.

Ilustracija (foto: pixabay.com)

ZANIMLJIV TREND U NJEMAČKOJ Ekonomija jača, a sve manje ljudi otvara svoje tvrtke

18.08.2017.

U prošloj godini je samozaposlenih bilo manje od 200.000. Više>

Lloret de Mar, turističko mjesto udaljeno 80-ak kilometara od Barcelone, oduvijek je bila u samom vrhu omiljenih destinacija za učeničke i maturalne ekskurzije hrvatskih škola (Foto: Pixabay.com)

POTENCIJALNA KATASTROFA Ministarstvo zbog terorizma hitno traži od škola da jave koliko hrvatske djece planira u Španjolsku na maturalac

18.08.2017.

Hrvatski učenici tradicionalno na maturalna putovanja počinju kretati upravo u ovo vrijeme. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Velika Gospa

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, treći dan

FOTO: Sommerfestival der Kulturen

FOTO: IV. Hrvatske svjetske igre, drugi dan

FOTO: Pripreme Croatie Bietigheim

FOTO: Medvedgrad

FOTO: Tvrđava Minčeta

FOTO: Proslava u Bad Cannstattu

FOTO: Tijelovo u Korntalu

FOTO: Sv. Ante u HKM Stuttgart