NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

19.08.2018
tekst
tekst

Kolumne

PROŠLE SU TRI GODINE Predsjednica me više podsjeća na Trnoružicu nego na Barbie

Foto: Hina

Kolumna Ine Vukić.

Br. pregleda: 1558

Foto: Hina

Autorica: Ina Vukić/Sydney

Kada je u drugoj polovici 2014. godine hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ušla u utrku za Ured predsjednika Hrvatske, kamp protivničkom kandidata objesio je na nju etiketu 'Barbie', što se valjda odnosilo na njezin lijep izgled, modernu i elegantnu odjeću. No, ta je ista etiketa u ono vrijeme zlobno aludirala na to da joj možda i nedostaje moć znanja ili spretnosti za tako važno mjesto liderstva. 

Više od tri godine mandata predsjednice Hrvatske su prošle i čini se da Grabar Kitarović podsjeća više na izgubljenu ‘Trnoružicu’ nego na ‘Barbie’; to kažem bez ikakvih pogrdnih namjera prema Trnoružici Braće Grimm ili Mattelovoj Barbie, jer iste predstavljaju pozitivne vrijednosti i težnje s kojima su mnoge generacije odrasle.

Čini se da se odjednom probudila nakon više od tri godine u nekom socioekonomskom krajoliku gdje se nije promijenilo ništa od hitnih kriznih situacija koje je trebalo već davno hitno popraviti, o čemu je i ona sama žestoko govorila u svom inauguracijskom govoru.

Inauguracijski govor
Grabar Kitarović u veljači 2015. bio je ispunjen optimizmom, nadom i pozitivitetom za veliku budućnost koju će Hrvatska imati, ili barem započeti pod njezinim vodstvom. ‘Naše gospodarstvo, kao i standard naših građana, već su šestu godinu pogođeni krizom’, rekla je. ‘Deseci tisuća mladih napuštaju Hrvatsku … mnoge tvrtke odlaze u stečaj…svjedoci smo teških poremećaja, koji traže žurno i usklađeno djelovanje svih sastavnica državne vlasti, kao i sindikata i poslodavaca … Nalazimo se u trenutku koji traži široki nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja. Nema ni prostora ni vremena za podjele … Krajnje je vrijeme da se i u savladavanju gospodarske krize izdignemo iznad pojedinačnih i stranačkih interesa… Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati.

‘Sve naše razlike koje su došle do izražaja i tijekom kampanje, već od danas moramo pretvoriti u svoju snagu', 
rekla je i nastavila. ‘Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo zajedništvom cijeloga naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova… Kao što je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenog hrvatskog nacionalnog bića stvorio preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti… ‘

Iako gospodarstvo zemlje trenutačno pokazuje znakove skromnog, ali staloženog oporavka te višak u proračunu, krize o kojima je u svom inauguracijskom govoru predsjednica ukazivala još su uvijek prisutne na kritičnoj razini. Veliki nedostatak ulaganja i industrijske nadogradnje, kao i široko rasprostranjen bankrot ili stečaj brojnih poduzeća, doveli su do ozbiljnih nedostataka u veličini i raznolikosti tržišta rada, što je rezultiralo u izljevu iz Hrvatske desetaka i desetaka tisuća ljudi. Demografska kriza nosi sliku kritičnog stanja i kretanja već godinama.

Premda su predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj ograničene, a reforme i potrebno zakonodavstvo u jurisdikciji Vlade, ipak postoji predsjednička ovlast pozivati Vladu na odgovornost, jer, na koncu konca, jedna od dužnosti predsjednice jest ‘bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti’.

U ovom trenutku prikladno je pitati o konkretnim protokolima ili mjerama koje je predsjednica Grabar Kitarović uspostavila kako bi ‘bdjela nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti’, a ‘pravedno’ funkcioniranje u vremenima kriza (u izostanku pregleda popisa predsjedničinih poslova ili koraka za poduzeti u tom području njezine dužnosti) zasigurno treba obuhvatiti poduzimanje konkretnih mjera za rješavanje ili smanjenje kriza. Svakako, bilo je mnogo predsjedničine generalizirane retorike o tome što bi se trebalo učiniti za Hrvatsku, ali ne i onog što je konkretno učinjeno ili gdje smo - ili kako napreduju tijela državne vlasti u smanjivanju kriza usred okolnosti u kojima se nalazi.

11. lipnja 2018. Grabar Kitarović je održala konferenciju za novinstvo koja je ostavila na popriličnom dijelu javnosti dojam kao da se predsjednica tek probudila naglo iz poduljeg sna – stoga i analogija 'Izgubljena Trnoružica'. Tijekom tiskovne konferencije, po ne znam koji put, govorila je o kriznim situacijama i hitnosti bavljenja s njima; ista stvar ili uglavnom ista stvar kao što se prije govorilo javnosti u različitim prilikama. Rekla je kako je pripremila dokumente koji sadrže konkretne ili specifične mjere koje bi se trebale poduzeti kako bi se Hrvatska riješila tih kriza i da će iste odmah predati vladi. Neki mediji, kao i razni djelatnici vlade, izjavili su da su razni političari, pojedinci, članovi vlade, ljudi iz zajednice itd. već predložili ili predlagali iste ili slične ideje prevladavanja kriza.

Evo što je problematično u svemu ovome

Predsjednica Grabar Kitarović izjavila je na istoj konferenciji za novinstvo kako su od njezinog preuzimanja Ureda na Pantovčaku postojale tri različite vlade i da nije mogla uspostaviti radni odnos s bilo kojom od njih, koji bi doveo do provedbe odnosno implementacije ideja u rješavanju krize! Pitanje je sada, koliko takve izjave, takve ispovijesti – u ovim vremenima koji se bliže predsjedničkim izborima 2019. - u stvari u sebi sadrže i nekakav pokušaj opravdavanja ili isprike njezinog vlastitog mogućeg nedovoljnog djelovanja pri stvaranju učinkovitih radnih odnosa s vladom.

Svakako, uočljiva je praznina, jaz, razdvajanje u odnosu između Vlade i predsjednice Hrvatske već dosta vremena, a za otplesati tango uvijek je potrebno dvoje, pa i na podiju vođenja države u smjeru u kojem država (narod) želi poći. Iz njezinih izjava sa tiskovne konferencije, iz njezinog oglašavanja o nemogućnosti stvaranja pozitivnog / djelotvornog radnog odnosa s vladom, nemoguće je znati tko je odgovoran za tako žalosno stanje u državi; ili možda nitko nije odgovoran već neki bezimeni nedostatak pokušaja, nedostatak timskih vještina i vještina timskog rada; ili što! Javnost nije dobila nikakve detalje o pokušajima predsjednice da uspostavi plodni radni odnos s vladom.

Imajući u vidu da je njezin inauguracijski govor naglašavao hitnu potrebu za jedinstvom, iz njezine se izjave 11. lipnja dobiva dojam da su svi spavali za volanom ovih proteklih više od tri godine, a posebice ona. Posebice kažem zbog toga što je predsjednica bila ona koja treba ‘bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti’. U stanju kriza, niti jedan predsjednik ne bi smio tolerirati neučinkovite odnose između vlade i predsjednika; predsjednica je ta koja, prema mom viđenju, treba u rješavanju narodne krize osigurati da učinkovita veza postoji barem na hladnoj osnovi bdjenja (i pravovremenog reagiranja) ako srdačnost, ili susretljivost, nije moguća.

Gledati raskol između predsjednice i vlade žalosna je bilanca države u krizi; već mjesecima padanje optužbi i grubih, uvredljivih riječi prešlo je granice neuljudnosti u prihvaćanju neslaganja u temeljnim načelima o tome kako svijet (država) funkcionira ili treba funkcionirati. Premošćivanje ove podjele, ako je ikako moguće, zahtijevat će mnogo više od promjene tona u Uredu predsjednice, ili vlade. To također zahtijeva agendu politike i postupaka koja sadrži tradicionalne granice pristajanja. U interesu Hrvatske u cjelini, građani imaju pravo znati kako će predsjednica i vlada surađivati u prevladavanju hitnih kriza.

S obzirom na to da je od samog početka predsjednica istaknula alarmantnu situaciju s krizama u Hrvatskoj, otvora se pitanje je li postojao bilo kakav mogući put kojim je predsjednica mogla krenuti tijekom prvih mjeseci svojega mandata, a koji je imao mogućnost smanjivanja tenzija ili sukoba s vladom, bez obzira koja vlada bila na vlasti. Postoje sustavi i protokoli / postupci (a ako ne postoje onda ih treba sastaviti) koje treba slijediti kako bi se cilj smanjenja krize ostvario bez obzira na okolnosti ili ljude. Tako treba biti, inače krizi nikad kraja. Čini se da u okviru njezinih dužnosti bdjenja rada državnih vlasti Grabar Kitarović nije uspostavila takav sustav ili postupak. Ako se pokaže da sam u ovome u krivu, bit ću sretna.

Jesu li predsjednica ili vlada, ili oboje, bili dovoljno voljni uspostaviti učinkovit radni odnos, osobito po pitanju rješavanja kriza, pitanje je na koje bi se moglo odgovoriti jedino ako bi imali uvid u ono što je učinjeno, tko je učinio što, kako bi ovaj neophodan odnos proradio. Taj odnos je neophodan osobito s obzirom da i predsjednica i vlada priznaju postojanje kriza (ekonomske, demografske ...), a čini se ipak da je uloga predsjednice paziti odnosno bdjeti nad funkcioniranjem vlade po tim pitanjima.

Kako je iz javnih nastupa predsjednica izjavila da sve što se do sada učinilo nije dovoljno i da su krize još uvijek alarmantne, hrvatski građani zaslužuju pregled njezinih objektivnih pokazatelja o toj nedovoljnosti u okolnostima s kojima se Hrvatska suočava. Bez toga, njezine izjave ostaju samo političke iskre bez etikete profesionalnosti, čine ju osobom stalnog prigovaranja, te ostavljaju dojam da ona živi u mjehuru koji će svakog trenutka puknuti na štetu naroda jer ona, kad već kritizira, u stvari nije obavljala svoj posao regularnog bdjenja (s upozorenjima ako se za njih ukaže potreba) nad radom državnih vlasti.

No, ako se ljudi dovoljno naljute, dovoljno brzo, oni sami mogu zaustaviti ovo strmoglavo spuštanje u standardu života i smanjenju prilika za uspjeh u životu.

14.06.2018.

Foto: Bogdan Giuşcă / Wikimedia commons

GOJKO BORIĆ Kroatiens Weg von Europa nach Europa (2. Teil)

24.07.2018.

Kroatien wurde vor fünf Jahren Mitglied der Europäischen Union. Više>

Foto: Bogdan Giuşcă / Wikimedia commons

GOJKO BORIĆ Kroatiens Weg von Europa nach Europa (1. Teil)

20.07.2018.

Kroatien wurde vor fünf Jahren Mitglied der Europäischen Union. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom

FOTO: Navijači prije utakmice

FOTO: Navijači u Moskvi

FOTO: Turnir Slavko Bagarić u Nürnbergu

FOTO: Brijuni

FOTO: Slavlje u iseljeništvu

FOTO: Slavlje za pamćenje